Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Matični broj građana

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Matični broj građana, MBG (u originalu zvan Jedinstveni matični broj građana, JMBG) je identifikacijska oznaka državljana i stranaca Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Sustav je prije postojao na teritoriju Hrvatske i Kosova. Broj osigurava jedinstveno povezivanje podataka u službenim evidencijama, primjerice kod izmjene imena i prezimena.

JMBG/MBG u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je od 1976. u uporabi 13-znamenkasti matični broj (MBG) ili jedinstveni matični broj građana (JMBG) reguliran Zakonom o matičnom broju (NN 9/92) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju (NN 66/02).

Broj je stečevina iz doba Jugoslavije, tako da ga možemo naći u aktivnoj uporabi i u drugim bivšim jugoslavenskim republikama. Prilikom uvođenja se građanima dodjeljivao po mjestu stanovanja, a nakon toga je dodjeljivan po mjestu rođenja.

U MBG-u je kodirano sljedeće:

  • datum rođenja
  • regija rođenja
  • redni broj
  • spol

Dakle, osim što ispunjava osnovnu namjenu jednoznačnog identificiranja građana, JMBG izravno otkriva i neke osobne podatke. Iz tog razloga je opisan kao kazujući broj podložan zlouporabi, a njegova je javna uporaba ukinuta. Međutim, mnoge institucije i davatelji usluga, kao što su banke i osiguravajuća društva, i dalje traže od stranaka njihov matični broj.

Od ožujka 2017. MBG više nije potreban pri potpisivanju zahtjeva za referendum.[1]

U međuvremenu je (od 2009.) uveden novi identifikacijski broj, tzv. osobni identifikacijski broj (OIB) koji mijenja (J)MBG, ali su u prijelaznom razdoblju oba broja bila u uporabi. Iako se danas isključivo koristi OIB, (J)MBG se i dalje izdaje i koristi za koordinaciju podataka među državnim registrima.[1]

Shema znamenki

Znamenke broja organizirane su po sljedećoj shemi:

dan, mjesec i godina rođenja br. registra spol i redni br. kon.
D D M M G G G R R B B B K
A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 A9 A10 A11 A12 A13

gdje DD označuje dan, MM mjesec i GGG godinu rođenja (odnose se samo posljedne 3 znamenke).

Broj registra

RR je broj registra u Hrvatskoj preuzet iz jugoslavenskog sustava regija. Regija je bila kodirana po ključu:

  1. znamenka za republiku/pokrajinu
  2. znamenka za područje unutar republike

Raspodjela brojeva unutar svakog opsega je bila unutarnja stvar svake republike/pokrajine. U Hrvatskoj je je određeno da se broj registra ograniči samo na kombinacije 3x za hrvatske građane, odnosno 00 i 03 za strance.[2]

od-do republika x0 x1 x2 x3 x4 x5 x6 x7 x8 x9
00-09 stranci miješana
upotreba
stranci u
BiH
stranci u
Crnoj Gori
stranci u
Hrvatskoj
stranci u
Makedoniji
stranci u
Sloveniji
ne koristi se stranci u
Užoj Srbiji
stranci u
Vojvodini
stranci na
Kosovu
10-19 BiH Banja Luka Bihać Doboj Goražde Livno Mostar Prijedor Sarajevo Tuzla Zenica
20-29 Crna Gora ne koristi se Podgorica Bar,
Ulcinj
Budva,
Tivat,
Kotor
Herceg Novi Cetinje Nikšić Berane,
Rožaje,
Plav,
Andrijevica
Bijelo Polje,
Mojkovac
Pljevlja,
Žabljak
30-39 Hrvatska Osijek Bjelovar,
Virovitica,
Koprivnica,
Pakrac
Varaždin,
Međimurje
Zagreb Karlovac Lika Istra,
Primorje
Sisak,
Banovina
Dalmacija miješana
upotreba
40-49 Makedonija ne koristi se Bitola Kumanovo Ohrid Prilep Skopje Strumica Tetovo Veles Štip
50-59 Slovenija Slovenija ne koriste se
60-69 Građani sa privremenim boravkom
70-79 Uža Srbija ne koristi se Beograd Kragujevac,
Jagodina
Niš,
Pirot,
Toplica
Leskovac,
Vranje
Zaječar,
Bor
Smederevo,
Požarevac
Kolubara,
Mačva
Kraljevo,
Kruševac
Užice
80-89 Vojvodina Novi Sad Sombor Subotica Vrbas Kikinda Zrenjanin Pančevo Vršac Ruma Sr. Mitrovica
90-99 Kosovo ne koristi se Priština K. Mitrovica Peć Đakovica Prizren Gnjilane

Oznaka spola i rednog broja

BBB je kombinacija oznake spola i rednog broja za osobe rođene istog datuma:

Kontrolni broj

Posljednja znamenka K je kontrolni broj, koji se izračunava iz svih prethodnih znamenaka.

Pritom se svaka od prvih dvanaest znamenki pomnoži s koefcijentom specifičnim za svaku poziciju, i rezultat se zbroji:

7·A1 + 6·A2 + 5·A3 + 4·A4 + 3·A5 + 2·A6 + 7·A7 + 6·A8 + 5·A9 + 4·A10 + 3·A11 + 2·A12

Od dobivenog broja se izračuna ostatak pri dijeljenju s 11. Mogući su sljedeći rezultati:

  • Ako je jednak 0, kontrolni broj je jednak 0.
  • Ako je jednak 1, matični broj je pogrešan (BBB se uvećava za 1 i račun kreće ispočetka).
  • Ako je veći od 1, kontrolni broj je jednak 11 umanjeno za iznos ostatka.

U drugim državama

U mnogim državama se koriste različiti matični brojevi. Primjerice u SAD se koristi tzv. Social Security Number (SSN), koji ima devet znamenki u formatu 123-45-1234.

Prva država koja je 1. siječnja 1947. uvela brojčanu identifikaciju građana bila je Švedska. Personnummer je 10-znamenkasti broj u kojem prvih 6 znamenki kodira datum rođenja oblika GGMMDD, a posljednja je kontrolni zbroj.

Neke države, poput Mađarske ne koriste nikakav matični broj, jer ga drže kršenjem prava građana.

Vidi također

Izvori

Vanjske poveznice