Pančevo

Pančevo; Панчево/Pančevo
; Zastava	; Grb
	Vlast
- Gradonačelnik	Saša Pavlov (SNS)
	Službena stranica www.pancevo.rs

Pančevo (srp. ćir.: Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova,, rum. Panciova, slk. Pánčevo, rusinski Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.

Teritorijalno je sjedište istoimene općine kao i Južno-Banatskog okruga.

Povijest

Pančevo se prvi put spominje u 12. stoljeću. U srednjem vijeku, Pančevo je pripadalo kovinskoj županiji. U tursko doba bilo je većinsko srpsko naselje. Poslije oslobođenja od Turaka (1716.), bilo je središte okruga. Već u to doba počinje u Pančevu naseljavanje Nijemaca i traje u jačem razmjeru kroz cijelo 18. stoljeće. Od 1716. do 1764. Pančevo je bilo komorsko, a od 1764. do 1794. vojno-graničarsko trgovište.

1848./49. Pančevo je znatno stradalo tijekom revolucije. 1873. postalo je municipalni grad. U drugoj polovici tog stoljeća počinje u Pančevu u većoj mjeri naseljavanje Mađara. 8. studenog 1918. ušla je u Pančevo srpska vojska.
31. siječnja 1921. godine Pančevo je imalo 19.362 stanovnika od kojih je bilo: Srba 9.422, Mađara 887, Nijemaca 7.237, Židova 600; pravoslavnih 9.874, katolika 6.350, evangelika 2.500.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u gradu Pančevu živjelo je 77.087 stanovnika (prema popisu iz 1991.godine bilo je 72.793 stanovnika).

Godina	Ukupno	Srbi	Nijemci	Jugoslaveni	Мađari	Slovaci	Мakedonci	Crnogorci	Hrvati	ostali
1910.	20.808	41,88%	33,89%	0,00%	16,17%	1,17%	0,00%	0,00%	0,65%	4,24%
1991.	72.793	72,57%	n.p	8,75%	5,56%	2,20%	2,40%	1,88%	1,35%	5,29%
2002.	77.087	79.08%	n.p	2,35%	4,25%	1,82%	1,55%	1.03%	0,92%	9,00%

Pored navedenih naroda u Pančevu još žive i Albanci, Bošnjaci, Bugari, Bunjevci, Vlasi, Goranci, Muslimani, Nijemci, Romi, Rumunji, Židovi, Rusi, Rusini, Slovenci, Ukrajinci i Česi.

Poznate osobe

Gospodarstvo

Stanovništvo Pančeva bavi se pretežno ratarstvom, ali je vrlo lijepo zastupljen obrt i trgovina, naročito stokom i hranom. Industrija je također znatna, naročito svilarska. U Pančevu su dvije pravoslavne crkve; starija (Vaznesenska) s templom, koju je radio Konstantin Danil, i nova (Uspenska) u bizantinskom stilu, sa slikarskim i ornamentalnim radovima Uroša Predića, St. Aleksića i Markovića. U Pančevu ima gimnazija, trgovačka akademija, muška i ženska građanska škola i aerodrom međunarodnog društva za zračni promet.

Nakon Prvog svjetskog rata, pančevačka industrija doživljava svoju drugu mladost i postaje jedan od industrijskih giganata bivše Jugoslavije. Otvaraju se mnogobrojne tvornice koje zapošljavaju na desetine tisuća radnika iz Pančeva, Beograda i okolnih mjesta iz skoro cijelog južnog Banata.

Literatura

Narodna enciklopedija (1927 g.), članak D. Popovića;
N. Milutinović, Naše varoši, l (1922);
B. Jankulov, Priloker, Istorija grada Pančeva (1925).

Vanjske poveznice

PREUSMJERI Predložak:Srbijanski gradovi i općine

kk:Панчево (Кырджали облысы)