Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Erčin (Jarčin)
Erčin (Jarčin) na karti Mađarska
Erčin (Jarčin)
Erčin (Jarčin)
Erčin (Jarčin) na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Središnja Mađarska
Županija Bila
Kotar Erčinski kotar
Najbliži (veći) grad Erčin
Površina 65,31 km2
Zemljopisne koordinate 47°14′59″N 18°53′28″E / 47.24964°N 18.89103°E / 47.24964; 18.89103
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 8563
Pošta 2451
Pozivni broj 25
Službena stranica http://www.ercsi.hu
Rimokatolička crkva u Erčinu.

Erčin[1][2] odnosno Jarčin[3] (mađ. Ercsi) je grad u Mađarskoj.

Površine je 65,31 km².

Upravna organizacija

Nalazi se u Biloj županiji, u Erčinskoj mikroregiji. Upravno mu pripadaju sela Petrovac, Bevarica i Njikatra.[2]

Zemljopis

Nalazi se na 47°15' sjeverne zemljopisne širine i 18°54' istočne zemljopisne dužine, na zapadnoj obali Dunava. S druge strane se nalazi Čepeljski otok. Bata je 5 km sjeverno, Tuklulja je 7 km sjeveroistočno, Čip je 3 km istočno, Mirađa (Ujfaluba) je preko Dunava, 1,5 km jugoistočno, a Smartin je 3 km jugoistočno, Kovin je 7 km jugoistočno, Dešnja i Beloiannisz su 7 km jugozapadno, a Racki Kerestur je 2 km zapadno-sjeverozapadno.

Povijest

U povijesnim ispravama se prvi put spominje 1280..

Turska osvajanja nisu zaobišla ni ovaj kraj, pa je tako i Tukulja pala pod tursku vlast.

Hrvati su se u Erčin doselili oko 1630.. Pripadali su skupini Šokaca.

Do sredine 18. st. se u Erčinu govorilo samo hrvatskim jezikom[1].

1950. je dio naselja koja su pripadala selu Erčinu izdvojena u posebno selo, Dešnju (mađ.Besenyő, kasnije preimenovano u Besnyő)[4].

1951. je izdvajanjem još dva naselja formirano selo Görögfalva, kasnije preimenovano u Beloiannisz[4].

2000. je dobio status grada[4].

Stanovnici

U gradu živi 8349 stanovnika, od čega u samom naselju Erčinu 7938.

Prema popisu od 2001., većina su Mađari, a od manjina Hrvati (0,2%), Nijemci (0,2%), Rumunji (0,1%), Srbi (0,1%) i Romi (6%). Hrvati imaju manjinsku samoupravu. Rimokatolika je 58,6%, kalvinisti čine desetinu, a u Erčinu je i nekoliko grkokatolika i luterana. Bez vjere je 18%, a nije poznata vjera za 11%.

Hrvati u Erčinu

Erčinski Hrvati su se nekada nazivali Šokcima, ali su vremenom prihvatili ime Rac[5].

Današnji Erčinski Hrvati kao i Hrvati iz Andzabega govore novoštokavskim ikavskim dijalektom[6].

U Erčinu djeluje hrv. manjinska samouprava od 2006.. Hrvati su organizirani u ovim kulturnim udrugama:

  • Racki klub (od 1997.)
  • Folklorni ansambl Zorica

Hrvatske ustanove organiziraju balove (Hrvatski bal i dr.), plesačnice i svete mise, a organiziraju i postavljanje spomen-ploča erčinskim Hrvatima, a sudjelovali su i u postavljanju spomenika Svetom Ivanu Nepomuku[1].

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Hrvatski glasnik, br. 50/2007. (Arhivirano 22. ožujka 2012.) Božićna svečanost, 13. prosinca 2007.
  2. 2,0 2,1 Živko Mandić: Folia onomastica croatica, 14/2005. Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica, 14/2005.
  3. Ante Sekulić: Objelodanjeni prinosi proučavanju filozofske baštine s rubnoga narodnog područja Podunavlja, Prilozi, 61-()2 (2005.), str. 211., 216., 234.
  4. 4,0 4,1 4,2 Mađarski središnji statistički ured
  5. Hrvatski glasnik, br. 28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
  6. Glas Dalmacije Zadar: Profesor Lisac o govorima Dalmatinske zagore, 6. ožujka 2009.

Vanjske poveznice