Toggle menu
243,8 tis.
68
18
626,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ivo Brnčić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Brnčić 1930-ih.

Ivo Brnčić (Sveta Trojica u Slovenskim Goricama bilj1, 12./13. ožujka 1912. bilj2 - Vlasenica, BiH, svibanj 1943.), slovenski književnik, pjesnik, esejist i književni kritičar hrvatskog podrijetla, jedno od najznačajnijih imena slovenske međuratne književnosti i slovenskog neorealizma.

Imao je hrvatsko državljanstvo te se izjašnjavao Hrvatom.[1]

Životopis

Otac mu je bio javni službenik i Hrvat po narodnosti, dok je majka došla iz poznate, politički lijevo usmjerene slovenske obitelji - njezin brat bio je Lojz Kraigher. I rođaci su mu bili komunistički političari Boris i Sergej Kraigher. Završetkom srednje škole u Ljubljani, tamo se upisuje na sveučilište. Ipak, ubrzo se prebacuje na Zagrebačko sveučilište, gdje studira slavistiku. Zbog svojih otvorenih marksističkih stajališta u početku nije mogao pronaći posao. Kasnije je živio od pisanja i prevođenja.

Godine 1940. dobiva posao u osnovnoj školi u Drnišu. Izbijanjem Drugog svjetskog rata, dobiva vojni poziv iz Hrvatskog domobranstva, u koje je bio mobiliziran. Dvije godine kasnije, pokušao je pobjeći i pribjeći jugoslavenskim partizanima. Uhvaćen je i pritvoren u Zenici. Nakon što je potvrđen dezerterom ponovno je mobiliziran u vojsku NDH. U svibnju 1943. uspio je pobjeći, ali prije nego što se pridružio partizanima, zarobili su ga četnici i ubili kod Vlasenice u istočnoj Bosni.

Djelo

Bio je suradnikom časopisa Ljubljansko zvono, Sodobnik i Književnost. Poznati su njegovi eseji i kritike o suvremenim slovenskim, hrvatskim i srpskim piscima (Krleža, Cesarec, Cankar, Dučić i dr.), čiji je izbor objavljen posmrtno u knjizi Generacija ispred zatvorenih vrata (1954.). Pisao je poeziju, prozu (izbor Balade, 1956.) i drame (Između četiri zida, 1955.).[2]

U poeziji se ističu utjecaji Prešernovog domoljubnog pjesništva, ekspresionistički izraz i kršćanska simbolika.

Spomen

Po Brnčiću su imenovane ulice u Ljubljani, Mariboru i rodnom mjestu.

Bilješke

bilj1  Takvo mjesto rođenja navodi Krajevni leksikon Slovenije[3], dok Opća i nacionalna enciklopedija navodi Gradišče kraj Slovenskih Gorica.[2]
bilj2  Krajevni leksiskon Slovenije navodi 12., a Opća i nacionalna enciklopedija 13. ožujka.

Literatura

  • France Koblar. Slovenska dramatika. Ljubljana: Slovenska matica, 1973. str. 254–256, 283. (COBISS)


Izvori

  1. Katalog Francuske nacionalne knjižnice (fra.) Bilješke o osobi: Brnčić, Ivo (1912-1943), catalogue.bnf.fr (pristupljeno 6. siječnja 2018.)
  2. 2,0 2,1 LZMK Proleksis enciklopedija Brnčić, Ivo, proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 6. siječnja 2018.)
  3. Savnik, Roman. Krajevni leksikon Slovenije, vol. 4. Ljubljana: Državna založba Slovenije, 1980. str. 73.