Genski pomak
- Ne valja brkati s antigenskim driftom ili antigenskim pomakom.
Genski pomak (nepreporučeni naziv: genski drift ili alelni drift),[1] promjena frekvencije genske varijante (alela) u populaciji zbog slučajnog uzorkovanja.[2] Aleli u potomstvu čine uzorak onih u roditelja, a ulogu u određivanju hoće li određena jedinka preživjeti i razmnožiti se ima puka slučajnost. Alelna frekvencija neke populacije jest omjer kopija jednog gena koji poprima određen oblik.[3] Genski pomak može uzrokovati da varijante gena potpuno iščeznu i stoga smanje gensku varijaciju.
Kada postoji nekoliko kopija jednog alela, efekt je genskog pomaka veći, a kada postoji mnogo kopija, efekt je manji. Žustra se debata razvila o relativnoj važnosti prirodne selekcije nasuprot neutralnim procesima uključujući genski pomak. Ronald Fisher smatrao je da genski pomak ima uglavnom manju ulogu u evoluciji i to je ostalo dominantnim zorom nekoliko desetljeća. Godine 1968. Motoo Kimura iznova je užgao debatu sa svojom neutralnom teorijom molekularne evolucije koja tvrdi da je većina slučajeva u kojima se genska promjena širi unutar populacije (premda nužno ne mijenja fenotipove) uzrokovana genskim driftom.[4]
Više informacija
- alopatrijska specijacija
- antigenski pomak
- genska zaliha
- populacija malene veličine
- neutralna teorija molekularne evolucije
- teorija koalescencije
Bilješke i izvori
- ↑ genski pomak, Struna - Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji
- ↑ Masel J (2011). Genetic drift, Current Biology, 21(20), R837–R838 DOI: 10.1016/j.cub.2011.08.007; PMID 22032182.
- ↑
• Nepoznat parametar:
first
• Nepoznat parametar:last
• Nedostaje obavezni parametar:url
• Parametarisbnnije dopušten u klasiweb
• Parametarpagenije dopušten u klasiweb - ↑
• Nepoznat parametar:
first
• Nepoznat parametar:last
• Nedostaje obavezni parametar:url
• Parametarisbnnije dopušten u klasiweb
• Parametarpagenije dopušten u klasiweb
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||