Fenotip (grč. phainein - prikazati; typos - tip, vrsta) su sve vidljive karakteristike ili osobine nekog organizma, poput njegove morfologije, razvoja, biokemijskih ili fizioloških svojstava, ponašanja, i sl. Fenotip rezultira iz izražaja genskog koda, odn. genotipa, kao i zbog utjecaja okoline i interakcija toga dvoje. Ako u istoj populaciji neke vrste postoje dva ili više različita fenotipa, vrsta se proglašava polimorfnom.
Razlikovanje fenotipa i enotipa predložio je Wilhelm Johannsen 1911. godine kako bi se pojasnila razlika između genskog naslijeđa i završnih rezultata tog naslijeđa.[1][2]
Richard Dawkins je 1978.,[3] te u knjizi iz 1982. The Extended Phenotype predložio kako ptičja gnijezda i druge strukture poput dabrovih brana možemo smatrati "proširenim fenotipima".
Izvori
- ↑ Churchill, F.B. (1974). "William Johannsen and the genotype concept". Journal of the History of Biology 7: 5–30. doi:10.1007/BF00179291
- ↑ Johannsen, W. (1911). "The genotype conception of heredity". American Naturalist 45 (531): 129–159. doi:10.1086/279202. JSTOR 2455747
- ↑ Dawkins, Richard (12. siječanj 1978.). "Replicator Selection and the Extended Phenotype3". Ethology 47 (1 January–December 1978): 61–76. doi:10.1111/j.1439-0310.1978.tb01823.x. PMID 696023