Fenotip

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Razlike u boji i uzorcima među školjkama unutar vrste Donax variabilis određuje njihov fenotip
Datoteka:Punnett square mendel flowers.svg
Razlika između fenotipa i genotipa cvjetova graška ovdje je prikazana Punnetovim dijagramom. Slova B i b predstavljaju gene za boju, a prikazan je njihov fenotipski rezultat.

Fenotip (grč. phainein - prikazati; typos - tip, vrsta) su sve vidljive karakteristike ili osobine nekog organizma, poput njegove morfologije, razvoja, biokemijskih ili fizioloških svojstava, ponašanja, i sl. Fenotip rezultira iz izražaja genskog koda, odn. genotipa, kao i zbog utjecaja okoline i interakcija toga dvoje. Ako u istoj populaciji neke vrste postoje dva ili više različita fenotipa, vrsta se proglašava polimorfnom.

Razlikovanje fenotipa i enotipa predložio je Wilhelm Johannsen 1911. godine kako bi se pojasnila razlika između genskog naslijeđa i završnih rezultata tog naslijeđa.[1][2]

Richard Dawkins je 1978.,[3] te u knjizi iz 1982. The Extended Phenotype predložio kako ptičja gnijezda i druge strukture poput dabrovih brana možemo smatrati "proširenim fenotipima".

Izvori

  1. (1974). William Johannsen and the genotype concept, Journal of the History of Biology, 7, 5–30 DOI: 10.1007/BF00179291.
  2. (1911). The genotype conception of heredity, American Naturalist, 45(531), 129–159 DOI: 10.1086/279202.
  3. Dawkins, Richard (12 January 1978). Replicator Selection and the Extended Phenotype3, Ethology, 47(1 January–December 1978), 61–76 DOI: 10.1111/j.1439-0310.1978.tb01823.x; PMID 696023.