Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Moderna evolucijska sinteza

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Moderna evolucijska sinteza, unija ideja iz nekoliko bioloških specijalnosti koja pruža naširoko prihvaćen prikaz evolucije, nastala u 20. stoljeću. Katkad se naziva nova sinteza, moderna sinteza, evolucijska sinteza, milenijska sinteza i neodarvinistička sinteza

Sinteza, proizvedena između 1936. i 1947., odražava konsenzus o tome kako se evolucija odvija.[1] Prethodni razvoj populacijske genetike, od 1918. do 1932., bio je poticajan jer je pokazao da je Mendelova genetika konzistentna s prirodnom selekcijom i gradualnom evolucijom. Sinteza je još, u velikoj mjeri, trenutačna paradigma u evolucijskoj biologiji.[2]

Moderna je sinteza riješila poteškoće i zbrke uzrokovane specijalizacijom i slabom komunikacijom među biolozima u ranim godinama 20. stoljeća. U njezinoj je srži bilo pitanje da li bi se Mendelova genetika mogla pomiriti s gradualnom evolucijom posredstvom prirodne selekcije. Drugi problem bilo je pitanje da li se opsežne promjene (makroevolucija) kojima svjedoče paleonotolozi mogle objasniti promjenama posvjedočenima u lokalnim populacijama (mikroevolucija).

Sinteza je uključila dokaze koje su prikupili biolozi, izvježbani u genetici, koji su proučavali populacije na terenu i u laboratoriju. Ta su proučavanja bila ključna za teoriju evolucije. Sinteza je povezala ideje iz nekoliko grana biologije koje su prije toga bile odvojene, navlastito iz genetike, citologije, sistematike, botanike, morfologije, ekologije i paleontologije.

Julian Huxley izmislio je termin kada je proizveo svoju knjigu Evolucija: moderna sinteza (1942.). Ostale važne figure u modernoj sintezi uključuju R. A. Fishera, Theodosiusa Dobzhanskog, J. B. S. Haldanea, Sewalla Wrighta, E. B. Forda, Ernsta Mayra, Bernharda Renscha, Sergeja Četverikova, Georgea Gaylorda Simpsona i G. Ledyarda Stebbinsa.

Više informacija

Izvori

  1. "Appendix: Frequently Asked Questions" (php). Science and Creationism: a view from the National Academy of Sciences (Second ed.). Washington, DC: The National Academy of Sciences. 1999. str. 28. ISBN -0-309-06406-6. http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=6024&page=27#p200064869970027001 Pristupljeno 24. rujan 2009.. "The scientific consensus around evolution is overwhelming." 
  2. Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.

Bilješke

Vanjske poveznice