More actions
Ovo je glavno značenje pojma Namur. Za druga značenja pogledajte Namur (razdvojba).| Namur | |||
|---|---|---|---|
.jpg) | |||
|
|||
| Koordinate: 50°28′N 04°52′E / 50.467°N 4.867°E | |||
| Država | Belgija | ||
| Regija | Valonija | ||
| Belgijske zajednice | Francuska zajednica | ||
| Pokrajina | Namur | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Jacques Etienne (CDH) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 175,69 km² | ||
| Stanovništvo (2008.) | |||
| - Grad | 107.939 | ||
| - Gustoća | 614 | ||
| Poštanski broj | 5000-5101 | ||
| Pozivni broj | 081 | ||
| Službena stranica www.ville.namur.be | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj općine Namur unutar pokrajine Namur | |||
Namur (valonski: Nameur, nizozemski: Namen) je glavni grad belgijske regije Valonije, te pokrajine Namur. Grad se nalazi 63 km jugoistočno od Bruxellesa, 28 km istočno od Charleroia i 56 km zapadno od Liègea.
Namur se nalazi na ušću rijeka Sambre i Meuse, te dotiče tri prirodne regije: Hesbaye na sjeveru, Condroz na jugoistoku, te Entre-Sambre-et-Meuse na jugozapadu. Kao glavni grad Valonske regije, u njemu se nalazi regionalni parlament, vlada i valonska javna služba.
Povijest
.jpg)
Za vrijeme Kelta, ovo je bilo važno trgovačko naselje u kojem su se spajali svi trgovački putevi preko Ardena. Nakon što je Julije Cezar porazio lokalno pleme Aduatuki, u ovom području prisutni su i Rimljani.
Namur je postao značajan tijekom ranog Srednjeg vijeka, kada su Merovinzi ovdje izgradili dvorac s pogledom na ušće dviju rijeka. U 10. stoljeću ovo područje postaje zasebna grofovija. Zbog činjenice da su lokalni grofovi bili vlasnici samo zemlje na sjevernoj obali rijeke Meuse, jer su južnu stranu držali biskupi iz Liègea, grad se nejednako razvijao. Naselje na južnoj obali postalo je grad Jambes koji je sad predgrađe Namura. Godine 1262., Namur postaje vlasništvo flandrijskih grofova, a 1421. kupuje ga burgundijski vojvoda Filip Dobri.
Nakon što Namur 1640-ih postaje dio Španjolske Nizozemske, gradska utvrda se znatno nadograđuje. Francuski kralj Luj XIV. napada i osvaja grad 1692., te ga pripaja Francuskoj. Njegov poznati vojni inženjer Vauban ponovno izgrađuje tvrđavu. Francuska vladavina nije dugo trajala, te već 1695. grad osvaja Vilim III. Oranski tijekom Rata Velike alijanse. Sporazumom iz 1709., pravo na vojnu prisutnost u gradu dobivaju Nizozemci, iako je kasnije Mirovnim ugovorom iz Utrechta 1713. bivša Španjolska Nizozemska pripala austrijskoj dinastiji Habsburg. Tako su gradom u to vrijeme vladali Austrijanci, a tvrđava je bila pod nizozemskom kontrolom.
Francuzi opet napadaju grad 1794., za vrijeme Revolucionarnih ratova, te pripajaju Namur i nameću represivnu vlast. Nakon poraza Napoleona 1815., Bečkim kongresom odlučeno je pripajanje teritorija današnje Belgije Ujedinjenom Kraljevstvu Nizozemske. Belgijskom revolucijom Belgija se 1830. odvaja od Nizozemske, a Namur i dalje ostaje vojni grad pod novom vlašću. Gradska utvrda ponovno je obnovljena 1887. godine.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata Nijemci su žestoko napali grad jer se nalazi na njihovom vojnom put prema Francuskoj. Iako je gradska utvrda glasila za neprobojivu, pala je samo nakon tri dana. Grad je bio pod njemačkom okupacijom sve do kraja rata. U Drugom svjetskom ratu grad je također teško napadnut i prilično razoren.
Zbog središnjeg položaja u Valoniji, 1986. grad postaje prijestolnica Valonske regije. Ovaj novi status omogućio je revitalizaciju i izvođenje važnih radova u gradu, kao što je obnova središta grada, kolodvora itd.
Zemljopis
.svg)
.jpg)
Sam grad nalazi se na aluvijalnoj ravnici ušća rijeka Sambre i Meuse, na lijevoj obali rijeke Meuse. Sama rijeka Meuse kroz grad teče iz smjera juga u smjeru sjevera. Od spajanja općina 1977. godine, površina općine Namur je 17.538 hektara. Prosječna visina u gradu varira od 85 m u dolini rijeke Meuse, do 260 m u Marlagnei na jugu grada. U gradu vlada umjerena klima sa utjecajem oceanske klime.
Područje općine sadrži mnoga naselja. Na sjeveru koji pokriva južni dio regije Hesbaye nalaze se naselja Belgrade, Champion i Bouge, te jednim dijelom u toje regiji su i Beez i Vedrin. Na istoku i na jugu nalazi se rub visoravni Condroz koji nije bio urbaniziran sve do druge polovice 20. stoljeća. Iako se naselja Jambes i Erpent nalaze na drugoj obali rijeke Meuse, te četvrti nisu bile dio grada sve do političke odluke o spajanju općina u 1970-ima. U dolini između rijeka nalaze se naselja Wépion, La Plante i Dave, a na uzvisini je Wépion. U aluvijalnom području su Flawinne, Salzinnes, Jambes. Općina ima i šumovitih područja na jugu i zapadu, blizu utvrde i naselja Wépion i Malonne.
Gradska naselja, tj. bivše općine spojene u današnju su: Namur, Beez, Belgrade, Boninne, Bouge, Champion, Cognelée, Daussoulx, Dave, Erpent, Flawinne, Gelbressée, Jambes, Lives-sur-Meuse, Loyers, Malonne, Marche-les-Dames, Naninne, Saint-Marc, Saint-Servais, Suarlée, Temploux, Vedrin, Wépion i Wierde.
Politika
Grad Namur podijeljen je na 46 upravnih četvrti. Na čelu grada nalazi se gradonačelnik (bourgmestre). Namur je glavnim gradom Valonije postao 1986. godine. Na ušću dviju rijeka nalazi se Valonski parlament koje je smješten u bivšem hospiciju Saint-Gilles. Valonska vlada nalazi se u palači Élysette, na drugoj strani rijeke. Regionalna ministarstva nalaze se u samom mjestu Namuru i u Jambes gdje se nalazi više regionalnih institucija.
Popis gradonačelnika od 1830. godine
| Gradonačelnik | Mandat | Stranka |
|---|---|---|
| Jean-Baptiste Brabant | 1830. – 1838. | katolička struja |
| Charles Zoude | 1839. – 1842. | katolička struja |
| François Dufer | 1842. – 1867. | |
| Xavier Lelièvre | 1867. – 1876. | katolička struja |
| Émile Piret-Pauchet | 1876. – 1879. | |
| Émile Cuvelier | 1879. – 1890. | |
| Henri Lemaître | 1891. – 1895. | |
| Ernest Mélot | 1895. – 1908. | Katolička stranka |
| Joseph Saintraint | 1908. – 1911. | |
| Arthur Procès | 1912. – 1921. | |
| Joseph Saintraint | 1921. – 1924. | |
| Fernand Golenvaux | 1924. – 1931. | Katolička stranka |
| Louis Huart | 1932. – 1963. | Katolička stranka |
| Fernand Pieltain | 1964. – 1970. | Katolička stranka |
| Émile Lebrun | 1971. – 1976. | Katolička stranka |
| Louis Namèche | 1977. – 1982. | PSB |
| Jean-Louis Close | 1983. – 2000. | PS |
| Bernard Anselme | 2001. – 2006. | PS |
| Jacques Étienne | 2006. – 2012. | cdH |
Stanovništvo
Početkom 2007. u gradu je živjelo 107.653 stanovnika. Na prostoru okruga Namur ukupno živi 293.194 stanovnika (stanje 2006.).
- Razvoj stanovništva od 1806.
<timeline> Colors=
id:a value:gray(0.9) id:b value:gray(0.7) id:c value:rgb(1,1,1) id:d value:rgb(0.7,0.8,0.9) id:e value:rgb(0.6,0.7,0.8) id:f value:rgb(0.5,0.6,0.7)
ImageSize = width:800 height:400 PlotArea = left:50 bottom:30 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:112000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:b increment:12500 start:0 ScaleMinor = gridcolor:a increment:2500 start:0 BackgroundColors = canvas:c
BarData=
bar:1806 text:1806 bar:1816 text:1816 bar:1830 text:1830 bar:1846 text:1846 bar:1856 text:1856 bar:1863 text:1863 bar:1866 text:1866 bar:1876 text:1876 bar:1880 text:1880 bar:1890 text:1890 bar:1900 text:1900 bar:1910 text:1910 bar:1920 text:1920 bar:1930 text:1930 bar:1947 text:1947 bar:1961 text:1961 bar:1977 text:1977 bar:1990 text:1990 bar:2000 text:2000 bar:2008 text:2008 bar:2011 text:2011
PlotData=
color:d width:20 align:left bar:1806 from:0 till: 16165 bar:1816 from:0 till: 15876 bar:1830 from:0 till: 21571 bar:1846 from:0 till: 22218 bar:1856 from:0 till: 24716 bar:1863 from:0 till: 22939 bar:1866 from:0 till: 22643 bar:1876 from:0 till: 25066 bar:1880 from:0 till: 25354 bar:1890 from:0 till: 30087 bar:1900 from:0 till: 31196 bar:1910 from:0 till: 32362 bar:1920 from:0 till: 30919 bar:1930 from:0 till: 31437 bar:1947 from:0 till: 31444 bar:1961 from:0 till: 32511 bar:1977 from:0 till: 100296 bar:1990 from:0 till: 103466 bar:2000 from:0 till: 105419 bar:2008 from:0 till: 107939 bar:2011 from:0 till: 110347
PlotData=
bar:1806 at: 16165 fontsize:s text: 16.165 shift:(-10,5) bar:1816 at: 15876 fontsize:S text: 15.876 shift:(-10,5) bar:1830 at: 21571 fontsize:S text: 21.571 shift:(-10,5) bar:1846 at: 22218 fontsize:S text: 22.218 shift:(-10,5) bar:1856 at: 24716 fontsize:S text: 24.716 shift:(-10,5) bar:1863 at: 22939 fontsize:S text: 22.939 shift:(-10,5) bar:1866 at: 22643 fontsize:S text: 22.643 shift:(-10,5) bar:1876 at: 25066 fontsize:S text: 25.066 shift:(-10,5) bar:1880 at: 25354 fontsize:S text: 25.354 shift:(-10,5) bar:1890 at: 30087 fontsize:S text: 30.087 shift:(-10,5) bar:1900 at: 31196 fontsize:S text: 31.196 shift:(-10,5) bar:1910 at: 32362 fontsize:S text: 32.362 shift:(-10,5) bar:1920 at: 30919 fontsize:S text: 30.919 shift:(-10,5) bar:1930 at: 31437 fontsize:S text: 31.437 shift:(-10,5) bar:1947 at: 31444 fontsize:S text: 31.444 shift:(-10,5) bar:1961 at: 32511 fontsize:S text: 32.511 shift:(-10,5) bar:1977 at: 100296 fontsize:S text: 100.296 shift:(-10,5) bar:1990 at: 103466 fontsize:S text: 103.466 shift:(-10,5) bar:2000 at: 105419 fontsize:S text: 105.419 shift:(-10,5) bar:2008 at: 107939 fontsize:S text: 107.939 shift:(-10,5) bar:2011 at: 110347 fontsize:S text: 110.347 shift:(-10,5)
</timeline>
- 1977. : spajanje općina
Gospodarstvo
Namur je važno trgovačko i industrijsko središte, koje se nalazi u industrijski značajnoj dolini rijeka Sambre i Meuse. Proizvodnja se zasniva na strojarstvu, koži, metalnoj industriji te proizvodnji porculana. Grad je također i važno željezničko čvorište na pruzi Bruxelles-Luxembourg , te Lille i Liège. Kroz grad se odvija i riječni teretni promet na rijeci Meuse. Grad je poslovno značajan zbog velikog broja raznih institucija, škola i bolnica koje se u njemu nalaze zbog svog regionalnog statusa. Gospodarsku okosnicu ipak čine mala i srednja poduzeća. Najveći značaj ima tercijarni sektor (75 %), iako je i sekundarni sektor vrlo značajan, pogotovo na području poljoprivrede, građevine, staklarstva i sl.
Promet
Namur se zbog svog položaja, prirodnih karakteristika i infrastrukture smatra strateški važnim prometnim čvorom.
U gradu se križaju dvije plovne rijeke (rijeka Sambre ulijeva se u rijeku Meuse). Rijeka Sambre vezana je kanalom s rijekom Escaut. Rijeka Meuse spaja riječno važne gradove Liège, Maastricht i Rotterdam, te je spojena s Rajnom.
U željezničkom prometu kroz grad prolaze pruge koje spajaju velike tuzemne i strane gradove, te Belgiju s Francuskom, Luksemburgom i Nizozemskom. Ovdje se nalazi i važan ranžirni kolodvor.
U gradu se nalazi petlja dvije autoceste, E411 koja spaja Bruxelles s Luksemburgom, te E42 koja spaja Tournai i Lille s Liègeom, Nizozemskom i Njemačkom. Od nacionalnih cesta ovdje prolaze N4 i N92.
U blizini grada su tri međunarodne zračne luke: Charleroi - Bruxelles Jug (30 km), Zaventem – Bruxelles National (45 km) i Liège – Bierset (40 km) specijaliziran za teretni promet.
Sport
Od sportski klubova najpoznatiji su :
Nogomet
Košarka
Bejzbol
Vanjski sportovi
- Royal Hockey Club Namur (hokej na travi)
- Rugby Namur XV
- SMAC - Sambre et Meuse Athlétique Club (atletika)
- TC de la Citadelle (tenis)
- Club Alpin Belge Namur-Luxembourg (planinarstvo)
- Ski Club Namur
- RCNSM (Royal Club Nautique de Sambre et Meuse)
- Automobile Club de Namur (organizator međunarodnog relija Valonije)
Dvoranski sportovi
- Res Non Verba Volley Club Namur
- Namur Volley
- Taekwondo Namur
- Namur Olympic Club (plivanje)
- Planinarski klub Roc Évasion
Poznate osobe
- Joseph André (1908.-1973., svećenik)
- Evelyne Axell (1935.-1972., slikar)
- Roger Bastin (1913.-1986., arhitekt)
- Rémy Belvaux (redatelj)
- Lucas Belvaux (redatelj)
- Francy Boland (glazbenik)
- François Bovesse (1890.-1944., političar)
- Cécile de France (glumica)
- Félix Godefroid (1818.-1897., glazbenik)
- Jean Guillaume (jezikoslovac)
- Franz Kegeljan (1847.-1921., slikar)
- Carlo Lambert (kipar)
- Nathalie Loriers (glazbenik)
- Benoît Mariage (redatelj)
- Albert Marinus (1886.-1979.), folklorist.
- Henri Maus (1808.-1893.), inženjer)
- Henri Michaux (1899.-1984., pisac)
- Théo Mathy (novinar)
- Claude Piron (1931.-2008., psiholog i esperantist)
- Benoît Poelvoorde (glumac)
- Félix Ravaisson (filozof)
- Félicien Rops (1833.-1898., slikar)
- Félix Rousseau (1887.-1981., povjesničar)
- Antoine Thomas (1644.-1709., isusovac i znanstvenik)
- Charles Zoude (1794.-1860., političar)
- Sébastien Zoude (1707.-1779., izumitelj)
- Philippe De Riemaecker (pjesnik)
- Marie Warnant (pjevačica)
- Yves Heck (glumac)
Reference
Izvori
Bibliografija
- Julien Maquet (dir.), Le patrimoine médiéval de Wallonie, Namur, Institut du Patrimoine wallon, 2005, ISBN 2-9600421-2-3.
- Omer Marchal, Namur, mon beau pays : Namur par les Namurois, Bruxelles, Didier Hatier, 1985, ISBN 2-87088-551-2.
- Louis Petit, Namur... histoire d'une capitale. Un siècle d'hésitations wallonnes (1886-1986), Bruxelles, Luc Pire, 2005, ISBN 2-87415-484-9.
- Liliane Henderickx et Jean Plumier, Namur, le Grognon : archéologie d'un port entre deux rives, Namur, Ministère de la Région wallonne, DGATLP, 2007.
- Jules Borgnet, Promenades dans Namur, Namur, ASAN, 1851-1859.(skup studija pronađenih u Annales de la Société Archéologique de Namur) ; reizdanje Namur, Mosa, 1964.
Vanjske poveznice
- (fr.)
- PREUSMJERI Predložak:Nld oznaka (engl.) (njem.) Službene internet stranice grada Namura
- (fr.)
- PREUSMJERI Predložak:Nld oznaka (engl.) Namur, glavni grad Valonije
- (fr.)
- PREUSMJERI Predložak:Nld oznaka (engl.) (njem.) Službena turistička stranica