Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Annecy

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Pogled iz zraka na Annecy i obale istoimenog jezera.
Zastava grada.

Annecy (frankoprovansalski: Èneci) je grad i općina u pokrajini Auvergne-Rhône-Alpes na jugoistoku Francuske, ujedno i sjedište prefekture Haute-Savoie. Smješten je na sjevernim obalama istoimenog jezera, na 400 metara nadmorske visine i 35 kilometara južno od Ženeve, s kojom je povezan cestovnim i željezničkim pravcima. Pripajanjem nekoliko manjih okolnih gradova Annecy je postao gospodarsko, kulturno, upravno i prometno središte šireg gradskog područja u svojoj pokrajini.

Često se zbog krajolika i prirodnog okruženja naziva "Biserom francuskih alpa". Zahvaljujući smještaju na obalama jezera odavna je bio poznato ljetovalište, dok mu je blizina planinskih lanaca i brdovit krajolik omogućio razvoj zimskog turizma. U blizini grada nalazi se i poznato skijalište na kojem su trenirali poznati francuski skijaši Steve Missillier i David Poisson te se na njoj održava utrka u sklopu francuskih prvenstva u alpskom skijanju. Budući da rječica Thiou prolazi središtem grada, zbog brojnih mostova i prijelaza prozvan je i "Alpskom Venecijom".

Zbog nedostatka zemljišta, urbanizacija je početkom 21. stoljeće stagnirala, kao i broj stanovnika u užem gradskom području. Tijekom povijesti, broj stanovnika u užem gradskom području nikad nije prelazio 50.000 stanovnika. Šira gradska aglomeracija ima oko 120.000 stanovnika, te je peta po brojnosti u pokrajini. Ipak, njezina gospodarska i prometna važnost prelaze granice same Francuske, i imaju utjecaja u pograničnim dijelovima Švicarske i Italije.

Odjeljivanjem od ženevske samouprave početkom 13. stoljeća, Annecy je doživio svoj gospodarski i kulturni procvat, koji mu je u 14. stoljeću donio naslov glavnog grada Savoje, kasnije i vojvodstva grada za vladavine Savojske dinastije. Grad je imao značajnu protureformacijsku ulogu u vrijeme kalvinističke reformacije Ženeve, jer je prihvatio prognanog ženevskog biskupa i brojne švicarske redovnike. Nakon aneksije Savojskog vojvodstva, grad se u okrilje francuskih granica vraća tek 1860. godine.

Od razvijenog srednjeg vijeka grad je bio križište cestovnih prometnih prava i trgovačkih putova, zbog čega se ubrzano razvijao i kao trgovište, sa brojnim cehovskim udruženjima i proizvodnim obrtima. Blizina jezera omogućila je razvoj ribarstva, a kasnije zahvaljujući katoličkim redovnicima, koji su gradili manje ribnjake, i ribogojstva. Jedna od najzastupljenijih poljoprivrednih grana bila je stočarstvo, i to transhumantnog oblika.

Vanjske poveznice

Predložak:Wikivoyage

Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.