Toggle menu
309,5 tis.
63
18
536,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Gent
Zastava Genta
Zastava
Grb Genta
Grb
Koordinate: 51°3′N 3°44′E / 51.05°N 3.733°E / 51.05; 3.733
Država Belgija
Regija Zastava Flandrije Flandrija
Zajednica Zastava Flamanske zajednice Flamanska zajednica
Pokrajina Istočna Flandrija
Vlast
 - Gradonačelnik Mathias De Clercq (Open VLD)
Površina
 - Ukupna 156,18 km2
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 262.219
 - Gustoća 1493/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 9000-9052
Pozivni broj +09
Službena stranica gent.be
Zemljovid
Gent na karti Belgija
Gent
Gent

Gent je treći grad po veličini u Belgiji. Nalazi se u regiji Flandriji u sjevernom dijelu Belgije koja je naseljena Flamancima koji govore dijalekt nizozemskog jezika. Gent je gradski industrijski centar koji je s gradovima Bruxellesom i Antwerpenom povezan u tzv. "Zlatni trokut".

Povijest

Na prostoru Genta postoje arheološki nalazi iz kamenog i željeznog doba. Arheološki nalazi pokazuju da je Gent bio naseljen i u rimskom razdoblju iako o tome nema pisanih svjedočanstava.

Oko 650. godine je sveti Amand osnovao dva samostana koji su postali jezgra budućeg grada Genta. U sljedećem razdoblju je na tom prostoru nastalo gradsko naselje koje su u 9. st. poharali Vikinzi. Nakon toga je grad brzo rastao, te je do 13. st. postao drugi grad po veličini u Europi, nakon Pariza. Tada je imao oko 65.000 stanovnika. Grad je bio jedan od prvih europskih industrijskih središta jer se razvija tekstilna industrija zbog koje je Flandrija u to doba bila jedna od najrazvijenijih regija Europe. Grad je razvio trgovačke veze s Engleskom i Škotskom.

U 14. st. je Flandrija postala dio Burgundijskog Vojvodstva. Gent se sredinom 15. st. pobunio zbog visokih poreza. S vremenom slabi značenje Genta, a centar političkih aktivnosti se seli u Antwerpen i Bruxelles. U 16. st. je Flandrija došla pod španjolsku vlast i 1539. je u Gentu izbila pobuna protiv Španjolaca. U pobuni je dio grada unišen, a poslije je sagrađena španjolska vojna tvrđava. U 17. st. se vode vjerski ratovi u kojima je Gent stao na stranu protestanata (kalvina), a španjolska vlast želi vratiti katolicizam. 1745. su toko Rata za austrijsko nasljeđe grad zauzeli Francuzi koji su ga predali austrijskoj vlasti. Nakon Napoleonovih ratova je postao dio Ujedinjene Kraljevine Nizozemske, a nakon Belgijske revolucije 1830. je postao dio nezavisne Belgije. 1913. je u gradu održana Svjetska izložba.

Zemljopis

Gent se nalazi na sjeveru Belgije, na ušću rijeke Lys u rijeku Schelde. Grad je kanalom povezan sa Sjevernim morem, te je značajna luka. Reljef je nizinski, a klima umjerena oceanska.

Gent je suvremenim prometnicama povezan s Antwerpenom i Bruxellesom. Ta tri grada čine jezgru naseljenosti i gospodarstva Belgije, te se taj prostor često naziva "Zlatni trokut".

Znamenitosti

U Gentu ima mnogo sačuvanih građevina tradicionalne srednjovjekovne arhitekture. Značajan je dvorac Gravensteen, katedrala Saint Bavo i brojne crkve (posebno sv. Nikole, sv. Mihaela i sv. Jakova). Posebno su značajne Béguinage, skupina crkava, samostana i ostalih građevina koje je gradio crkveni red Beguines u 13. st. Béguinage se nalaze na listi Svjetske baštine UNESCO-a. Značajni muzeji su Muzej lijepih umjetnosti s djelima Boscha i Rubensa i Gradski muzej suvremene umjetnosti. Grad je poznat po brojnim restoranima i festivalima.

Gospodarstvo

Gent je značajan industrijski centar s velikom industrijskom tradicijom. Danas su značajne lučke djelatnosti. U gradu postoji poznato sveučilište.

Gradovi prijatelji

Centar grada