Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Beros

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Beros' (akadski: Bēl-rē'ušu, prevedeno „Bel je njegov pastir“[1], grčki Βήρωσσος, Berossos) (oko 340. – 270. pr.Kr.)[2] babilonski je svećenik[3], pisac i astronom iz helenističkog doba koji je pisao na grčkom jeziku. Živio je u 3. stoljeću pr. Kr., a rođen je u doba Aleksandrove vladavine nad Babilonom (330.323. pr. Kr.), možda i ranije (oko 340. pr. Kr.), a prema Vitruvijevom djelu „Arhitektura“, preselio se na grčki otok Kos gdje je podučavao astrologiju pod patronatom egipatskog kralja. Ipak, povjesničari dvoje je li Beros mogao raditi pod Seleukidima, a zatim se preseliti u Ptolomejev Egipat.

U svom djelu Babyloniaca u tri sveska, uz priče o babilonskim bogovima i kozmogoniji, piše i o astrologiji i vještini tumačenja zvijezda. U skladu sa shvaćanjima Thema mundi, smatrao je da dolazi do svjetskog požara kada se sastanu svi planeti u znaku Raka, a do općeg potopa kada se svi planeti susretnu u znaku Jarca.[2]

Djela

  • „Babyloniaca“
  • „Procreatio“

Zanimljivosti

Izvori

  1. Beros (Livius.org, Jona Lendering)
  2. 2,0 2,1 Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 33.
  3. Beros, Encyclopædia Britannica

Literatura

  • Becker, Udo: Leksikon astrologije, AGM, Zagreb, 1996. ISBN 953-174-064-X
  • J. Blenkinsopp: The Pentateuch: An Introduction to the First Five Books of the Bible, izdavač: Anchor Doubleday, New York, 1992.
  • G. P. Verbrugghe i J. M. Wickersham: Berossos and Manetho Introduced and Translated: Native Traditions in Ancient Mesopotamia and Egypt, izdavač: University of Michigan Press, 2000.
  • K. Müller: Fragmenta historicorum Graecorum, Pariz, 1841. – 1870., 1–25.

Vanjske poveznice