Bassi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Bassi, vodnjanski diskant. Jedan je od najstarijih drevnih oblika višeglasnog pjevanja u Europi. [1]

Osobina je da ga pjevaju dva glasa. Najniži je stupanj našeg pučkog (dvoglasnog) pjevanja koje se veže uz istriotski ili istroromanski dijalekt. Kao i tonski sustav ovo dvoglasje nije uvijek temperirano. Potječe od crkvenih srednjovjekovnih načina pjevanja, tek neki stručnjaci ga definiraju "orijentalnim". Jednostavna je oblika. To je stih od jedne kitice s dva jedanaesterca. Lirsko je pjevanje. Rima je česta, a Baburdi ju vremenski smješta od 1200. do 1300. godine. Basse pjeva muški glas (tenor ili bas) koji predlaže temu, pa ga slijedi ženski glas (sopran ili alt) koji ju preuzima u intervalu kvinte koji ju razvija u niz kratkih prijelaza, sa završetcima u oktavi. Pjevačeva i pjevačicina spretnost te stih u jedanaestercu određuje sve. Ženski se glas ubacuje pri kraju dugog završnog takta, prave i istinske "pedale", nastavljajući pjevanje prema pravilima vokalnih ukrasa, prirođenim pučkoj tradiciji. Basse mogu izvoditi i dva muška glasa i tad se pjevanje naziva a duj (bas u dvoje). [1]

Diskant i i dijatonička ljestvica su kao nematerijalna vrijednost proglašeni kulturnom baštinom Hrvatske a poslije su uvršteni na UNESCO-vu listu svjetske baštine. [1]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 Turistička zajednica Grada Vodnjana I Bassi (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
v • r • u
Svjetska baština u Hrvatskoj
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (8)
Dubrovnik (1979.) • Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.)
Hrvatska zastava
Prirodna baština (2)
Plitvička jezera (1979.) • Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (14)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Nijemo kolo iz Zagore (2011.) • Ojkanje (2010.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (Ljelje) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Međimurska popevka (2018.) • Suhozid5) (2018.)

1) Zajednička svjetska baština Italije, Crne Gore i Hrvatske  2) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  4) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije i Švicarske

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bassi&oldid=518520"