Istriotski jezik
Istriotski jezik | |
| Države govorenja: |
Hrvatska |
| Regije govorenja: |
Istra |
| Broj govornika: | 300-400 |
| Rang: | |
| Razredba: | indoeuropski |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | |
| ISO 639-2: | |
| ISO 639-3: | ist |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika | |
Istriotski (ISO 639-3: ist) je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska. Prema procjenama, jezik ima tek nekoliko desetaka aktivnih govornika i oko 300 ljudi koji ga razumiju i mogu se djelomice njime služiti.[1] Pripada sa talijanskim i još četiri jezika užoj italo-dalmatskoj podskupini.
Istriotski ili istroromanski jezik, skupina je predmletačkih autohtonih romanskih govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre.[2][3] Istriotski je podrijetlom izravno od srednjovjekovnog latinskog.[4] U prošlosti je bio rašireniji, a danas njime govori 3000 ljudi i govornici su uglavnom stariji stanovnici u samo šest mjesta - Rovinju, Vodnjanu, Fažani, Galižani, Balama i Šišanu. Potiskuje ga istromletački. Ipak, postoji nekoliko rječnika istriotskih govora i vrijedna književna produkcija na istriotskom; na rovinjskome su pisali Ligio Zanini[5] i Giusto Curto, na vodnjanskome piše Loredana Bogliun, a na balskome Romina Floris.[2][3]
Na istriotski snažno utječe istromletački i snažna je venecijanizacija, ali usprkos tome istriotski je sačuvao brojne svojstvene osobine poput nastavka - o ondje gdje je mletački - e (la lato - mlijeko; la carno - meso; sempro - uvijek; posebnost koja je nazočna i u starom veronskom), te jedinstven oblik za 1. i 2. lice u budućem vremenu i u kondicionalu (magnarè - jest ću, jest ćeš; magnaràvi - ja bih jeo, ti bi jeo).[2]
Uz istriotski je u svezi vodnjanski diskant bassi, dvoglasno pjevanje, najniži stupanj našeg pučkog pjevanja.[4]
Radi očuvanja i promicanja istriotskog organiziran je Festival istriotskog narječja koji se održava svake godine počevši od 2013. godine.[2][3]
Usporedba vokabulara
Tablica odnosa istriotskog rječnika s latinskim i usko povezanim romanskim jezicima:
| Istriotski | Talijanski | Latinski | Venetski | Bisiacco | Hrvatski |
|---|---|---|---|---|---|
| ciave | chiave | clave(m) | ciave | ciave | ključ |
| nuoto | notte | nocte(m) | note/not | note | noć |
| cantà | cantare | cantare | cantar | cantar | pjevati |
| càvara | capra | capra(m) | càvara | cavra | koza |
| lengua | lingua | lingua(m) | lengua | lengua | jezik |
| piassa | piazza | platea(m) | piassa | piassa | trg |
| ponto | ponte | ponte(m) | ponte/pont | pont | most |
| ceza | chiesa | ecclesia(m) | cexa | cesa | crkva |
| uspadal | ospedale | hospitale(m) | ospedal | ospedal | bolnica |
| furmajo | formaggio/cacio | caseu(m) lat.vulg.formaticu(m) |
formajo | formai | sir |
Primjer jezika
Sljedeće je pjesma Grièbani koju je napisao Ligio Zanini[6] rovinjskim dijalektom (Rovigno).
| Istriotski | Talijanski | Hrvatski |
|---|---|---|
|
<poem> La nostra zì oûna longa cal da griebani: i spironi da Monto inda uò salvà, e 'l brasso da Vistro uò rastà scuio pei grutoni pioûn alti del mar, ca ruzaghia sta tiera viecia-stara. Da senpro i signemo pissi sensa nom, ca da sui sa prucoûra 'l bucon par guodi la veîta leîbara del cucal, pastadi dala piova da Punente a da Livante e cume i uleîi mai incalmadi. Fra ste carme zì stà la nostra salvissa, cume i riboni a sa salva dal dulfeîn fra i scagni del sico da San Damian; el nostro pan, nato gra li gruote, zi stà inbinideî cul sudur sula iera zbruventa da Paloû... e i vemo caminà par oûna longa cal da griebani, c'ancui la riesta lissada dali nostre urme. </poem> |
<poem> La nostra è una lunga strada irta di sassi: gli speroni di Monto ci hanno salvato, ed il braccio di Vistro è rimasto scoglio per le grotte poste più in alto del mare, che erode questa antica terra. Da sempre siamo pesciolini che da soli si procurano il boccone per godere la libera vita del gabbiano, oppressi dalla pioggia di Ponente e di Levante come olivi senza innesti. Fra queste insenature è stata la nostra salvezza, come i pagelli si salvano dal delfino fra le tane della secca di San Damiano; il nostro pane, nato tra le grotte, è stato benedetto col sudore nell'aia ribollente di Palù... ed abbiamo camminato per una lunga strada dissestata, che oggi rimane spianate dai nostri passi. </poem> |
<poem> Naš je put dug i zasut kamenjem: sjeme smo sačuvali iz Montoa, a krak Vistroa ostao je kamenovan za špilje koje leže iznad mora, koje erodiraju ovu drevnu zemlju. oduvijek smo bili klenovi koji su samo jedan zalogaj dali galebovima za slobodan život, potlačen kišom sa zapada i istoka poput nekalemljenih stabala maslina. iza ovih ulaza je i naš spas, kako se riboni spašavaju od dupina među suhim gnijezdima San Damiana; naš je kruh, spravljen u pećinama, blagoslovljen od znoja u ključavom Palùevom dvoru... i krenuli smo dugom grubom cestom, koja danas ostaje izravnana našim koracima. </poem> |
Izvori
- ↑ jutarnji.hr: DJEDOVI I BAKE IH JAKO RIJETKO GOVORE Čak tri hrvatska jezika su na listi najugroženijih u Europi!, pristupljeno 18. kolovoza 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Glas Istre FESTIVAL ISTRIOTSKOG NARJEČJA: Očuvati i promicati drevni dijalekt 26. rujna 2018. (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Općina Ližnjan 5. Festival istriotskog narječja – 5. Festival dell’Istrioto (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
- ↑ 4,0 4,1 Turistička zajednica Grada Vodnjana I Bassi (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
- ↑ Postoji detaljnjiji članak o autoru na talijanskoj Wikipediji.
- ↑ Postoji detaljnjiji članak o autoru na talijanskoj Wikipediji.
Vanjske poveznice
- SVIBOR: Istriotski govori Istre
- Goran Filipi: Istriotisch (de) (PDF)
- Endangered Languages Project (en)
- Istriot - Istrioto (en)
- World Heritage Encyclopedia: Istriot language (en)
- Wikisource:Istriot
Nedovršeni članak Istriotski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| ||||||||