Abhazija

Abhazija; Аҧснытәи Автономтәи Республика
Zastava	Grb
	Geslo; nema
	Himna; Aiaaira
Glavni grad	Suhumi
Službeni jezik	abhaski i ruski
Državni vrh
- o. d. predsjednika	Valeri Bganba
- Predsjednik Vlade	Leonid Lakerbaia
Neovisnost	23. srpnja 1992.
Površina	-. po veličini
- ukupno	8600 km2
- % vode	- %
Stanovništvo	-. po veličini
- ukupno (2011.)	240.705
- gustoća	29/km2
BDP (PKM)	procjena -
- ukupno	- (-)
- po stanovniku	- (-)
Valuta	ruski rubalj (i prigodni abhaški apsar) (100 kopejki)
Pozivni broj	-
Vremenska zona	UTC +3
Internetski nastavak	-

Abhazija ili Aphazija^[2] (abhaski: Aҧsnы Apsny, gruzijski: აფხაზეთი Apkhazeti, ili Abkhazeti, ruski: Абха́зия) je država na Kavkazu koja je proglasila svoju neovisnost od Gruzije nakon rata vođenog 1992. – 1993. godine. Do danas su je kao neovisnu Republiku Abhaziju priznale Rusija, Nikaragva, Venezuela i Nauru, te Južna Osetija i Pridnjestrovlje. Površine je 8320 km².

Međunarodne organizacije kao što su UN, Europska komisija, OESS, NATO, Svjetska trgovinska organizacija, Vijeće Europe i većina suverenih država priznaje Abhaziju kao dio Gruzije i podupiru njen teritorijalni integritet koji joj po principima međunarodnog prava pripadaju.

Na prijedlog oba doma ruskog parlamenta 26. kolovoza 2008. predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev priznao je neovisnost Abhazije i pozvao predstavnike drugih država da slijede njegov primjer. Predstavnici Europske Unije i NATO Saveza odmah su osudili rusko priznanje abhazijske neovinosti kao namjerno kršenje Međunarodnog prava, te su pozvali na očuvanje teritorijalnog integriteta i suverenosti Gruzije.

Zemljopis

Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija graniči s gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti, a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.

Abhazija je izrazito planinska zemlja, a klima pogoduje proizvodnji duhana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protječe nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Inguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije, a Inguri čini granicu prema Gruziji.

Administrativna podjela

Abhazija je podijeljena na 6 okruga i glavni grad Suhumi. Okruzi su:

Gradovi

Suhumi, glavni grad (43.700 st.)
Gagra (10.700 st.)
Gudauta (7700 st.)
Gulrifši
Novi Afon (1300 st.)
Očamčire (4700 st.)
Gali (grad)

REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu (7200 st.)

Stanovništvo

Po popisu stanovništva dok je Gruzija bila u sklopu SSSR-a (1989.), Abhazija je imala 525,000 stanovnika, od čega su 46 % činili Gruzi, a 18 % Abhazi. Sada je situacija drugačija: 44 % stanovništva čine Abhazi, a po 21 % Armenci i Gruzijci.

Kretanje broja stanovnika i etnička struktura

Godina popisa	Gruzijci	Abhazi	Rusi	Armenci	Grci	Ukupno
1926.	67.494	55.918	?	?	?	201.000
1959.	158.200	56.197	86.700	64.400	?	405.000
1970.	?	77.276	?	?	?	199.596
1979.	213.322	83.087	79.730	73.350	13.642	486.082
1989.	239.872	93.267	74.913	76.541	14.664	525.061
2003.	45.953	94.606	23.420	44.870	1486	215.272

Poznate osobe

Aleksandar Konstantinovič Šervašidze, abhaski knez (1918. – 1968.)
Fazil Iskander, abhaski pisac
Šalva Denisovič Inal-Ipa, abhaski povjesničar i etnograf (1916. – 1995.)
Vladislav Grigorjevič Ardzinba, abhaski političar i prvi predsjednik Abhazije
Sergej Vasiljevič Bagapš, abhaski političar - sadašnji predsjednik

Izvori

↑ НАСЕЛЕНИЕ АБХАЗИИ (pristupljeno 12. ožujka 2015.)
↑ Alemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navod sa str. 116., ISSN 0021-6925, (NSK)

Vanjske poveznice

[1] НАСЕЛЕНИЕ АБХАЗИИ (pristupljeno 12. ožujka 2015.)

[Gluhak-2] Alemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navod sa str. 116., ISSN 0021-6925, (NSK)

[1]

[2]