Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Đurđin
Ђурђин Györgyén Gjargstedt
Ulaz u Đurđin
Ulaz u Đurđin
Ulaz u Đurđin
Koordinate: 45°57′N 19°29′E / 45.95°N 19.483°E / 45.95; 19.483
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Sjevernobački okrug
Općina Subotica
Površina
 - Ukupna 69,2 km²
Visina 133m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 1.746
 - Gustoća 25 stan./km²
Poštanski broj 24213
Pozivni broj 024
Registarska oznaka SU
Zemljovid
Đurđin na karti Srbija
Đurđin
Đurđin

Đurđin (srp.: Ђурђин, mađ. Györgyén, nje. Gjargstedt) je selo u Bačkoj u Vojvodini.

Zemljopis

Đurđin se nalazi na jednom od najplodnijih predjela u subotičkoj okolici. Zemlja na kojoj se nalazi je crnica.[1] Bogat je biljnim životom a s obzirom da se u đurđinskim predjelima rado zadržavala divljač, bio je omiljenim odredištem lovaca.[2]

Povijest

Na đurđinskom se području nalazi predio Kraljičina zemlja, na kojem po predaji postoji utvrda iz vremena Sibinjanina Janka.[2] Spomen o njemu datira iz 1462., kad je i prvi put zapisano ime Đurđin. Zemlja je pripadala Matiji Korvinu, koji je u tom dokumentu darovao ju majci Elizabeti (mađ. Erzsébet Morzsinay) (odatle Kraljičina zemlja).[1]

Kad se đurđinski kraj naseljavao, u njemu je neprekidno živjelo tridesetak hrvatskih obitelji. Turska osvajanja Ugarske su ga skoro u potpunosti opustošila i razorila. Bunjevački Hrvati se u većim i organiziranijim skupinama ovdje doselili 1687. godine.[1]

Tijekom srednjeg vijeka je na predjelu imena Pavlovac nalazio se pavlinski samostan. Kad je prestao postojati 1598., redovnici su otišli sjevernije na sjever Ugarske u Ostrogon.[1]

Poljodjelski uvjeti su kreirali gospodarstvo i način stanovanja ovog kraja. Kraj je poznat kao salašarski.[1]

1878. je Đurđin dobio školu.[3] To je bila 'Kopilova škola' koja je podignuta na posjedu Luke Kopilovića.[3] Uskoro su otvorene područne škole 'Čović škola', 'Milodanović škola', 'Šokčić škola' i škola na Pavlovcu.[3] Šokčićeva škula neko je vrijeme nosila ime Đene Dulića.[4] Svih tih pet škola objedinjeno je 1952. godine u jednu osmoljetnu osnovnu školu.[3] Ta se škola nalazila u staroj zgradi gdje je i sad škola. Od 1962. škola djeluje pod imenom OŠ Vladimir Nazor.[3] Đurđinskoj je školi lijepu zbirku fotografija donirao poznati subotički fotograf Augustin Juriga.[3]

Promet

U Đurđinu se nekad nalazila željeznička postaja.[2]

Hrvati u Đurđinu

Etnički sastav 2002.[5]
Narod Stanovnika %
Hrvati 677 38,77%
Srbi 484 27,72%
Bunjevci 251 14,37%
Mađari 124 7,10%
Jugoslaveni 67 3,83%
Slovenci 7 0,40%
Crnogorci 7 0,40%
ostali 18 1,00%
nepoznato 0 0,00%

Hrvati čine relativnu većinu u Đurđinu 2002., a zajedno sa onima izjašnjenima kao "Bunjevci", čine natpolovičnu većinu.

Đurđin danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 6 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci slamarske umjetnosti [6][7].

Danas u Đurđinu postoje skupine predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku.[8]

Kultura

U Đurđinu se održava dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance [9].

Od hrvatskih ustanova, u Đurđinu djeluje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Đurđin i komorni tamburaški orkestar Musica chorda.[10] Pored te hrvatske ustanove u Đurđinu se nalazi Bunjevački muzej, Hrvatski seljački prosvjetni dom i Hrvatska čitaona.[11]

Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci slamarske umjetnosti.[1] Tako đurđinska crkva sv. Josipa ima jedinstveni Križni put - napravljen je od slame.[1]

Etno-salaš, stara salaška obiteljska nastamba iz 1881. pokraj crkve u kojoj se nalazio župni ured. Sačuvana na inicijativu rkt. svećenika Lazara Ivana Krmpotića.[12]

Šport

U Đurđinu djeluju nogometni klub FK Đurđin koji se uglavnom natječe u međuopćinskim ligama i u općinskoj ligi Subotice[13] te konjički klub Đurđin.[14]

Poznate osobe

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 National Geographic Hrvatska Hej salaši na sjeveru Bačke. Tekst: Dražen Prćić. Slike: Augustin Juriga.
  2. 2,0 2,1 2,2 Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 29
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Radio Subotica na hrvatskom Nela Skenderović: U đurđinskoj školi obilježena tri velika jubileja, 29. studenoga 2012.
  4. Učitelj u salašarskoj škuli, piše Alojzije Stantić, Subotica, studeni 2003., broj: 11(109)
  5. 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
  6. National Geographic Hrvatska Hej salaši na sjeveru Bačke
    1. PREUSMJERI Predložak:Srp oznaka B92 Đurđin - zlatno pletivo
  7. Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku Siniša Jurić, 28.prosinca 2012, Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku
  8. Program Dužijance 2008.
  9. Matica hrvatska 01. siječnja 2004. - Matica hrvatska Subotica: Kronika događaja - siječanj / ožujak. Predstavljena knjiga Lazara Ivana Krmpotića Život i djelo Tone Kujundžić. Književna večer posvećena Toni Kujundžić u organizaciji ogranka Matice hrvatske Subotica.
  10. 11,00 11,01 11,02 11,03 11,04 11,05 11,06 11,07 11,08 11,09 11,10 Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  11. Etno-kuće kao turističke atrakcije. Hrvatska riječ, Pišu: Zvonko Sarić i Mirko Kopunović, str. 14, 3. listopada 2008-
  12. Hrvatska riječ Dražen Prćić: Klub se još uvijek nalazi u fazi razvoja, 21. kolovoza 2009., preuzeto 14. ožujka 2011.
  13. (srpski) Subotica - Izvještaj o radu

Vanjske poveznice