Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sjevernobački okrug

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Севернобачки управни округ
Severnobački upravni okrug
Sjevernobački upravni okrug
Položaj
Položaj okruga unutarVojvodina
Položaj okruga unutarVojvodina
Položaj okruga unutar Vojvodina
Uprava
Središte Subotica
Broj gradova i općina 3
Broj naselja 45
 - Broj urbanih naselja
 - Broj ruralnih naselja
Statistika
Površina 1 784 km²
Stanovništvo (popis 2002.) 200 140
 - Gustoća 112,1 stan./km²
Karta okruga
Gradovi i općine u okrugu
Gradovi i općine u okrugu
Gradovi i općine u okrugu
Serbia

Sjevernobački upravni okrug (srpski: Севернобачки управни округ, Severnobački upravni okrug; mađarski: Észak Bácskai Körzet; slovački: Severobáčsky okres; rusinski: Сивернобачки окрух; rumunjski: Districtul Bacica de Nord) je okrug na sjeveru Republike Srbije. Nalazi se u zemljopisnoj regiji Bačkoj u AP Vojvodini.

Općine

Sjevernobački okrug sastoji se od tri općine unutar kojih se nalazi 45 naselja.

Općine su:

Gospodarstvo

Činjenica da je skoro 90% površine poljoprivredno zemljište umnogome određuje i gospodarsku strukturu okruga. Ovdje je razvijena mesna, poljoprivredna i prerađivačka industrija. Nosioci gospodarskog razvoja okruga su poduzeća elektrometalskog kompleksa, a značajni su i kapaciteti u kemijskoj industriji, kao i u industriji namještaja.

Gospodarstvo Sjevernobačkog okruga u velikoj mjeri određuje i blizina državne granice sa Mađarskom i činjenica da su na njegovom teritoriju granični prijelazi Kelebija i Horgoš. S dovršetkom autoceste Feketić - državna granica, područje okruga postaje atraktivnim za domaća i strana ulaganja.

Stanovništvo

Etnička mapa Sjevernobačkog okruga

Stanovništvo okruga je velikim dijelom etnički miješano. Prema podacima iz 2002. godine, stanovništvo čine:

Jezici koje su stanovnici naveli kao materinske su:

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na teritoriju okruga je živjelo 205.401 stanovnika, i to po nacionalnoj strukturi:

Narod Stanovnika Postotak
Srbi 32.892 16,1%
Jugoslaveni 25.563 12,5%
Bunjevci 17.527 8,6%
Hrvati 16.965 8,2%
Crnogorci 5.688 2,7
Mađari 98.914 48,1%
Ostali 7.852 3,8%

Religija

Prema podacima iz 2002. godine, stanovništvo čine pripadnici sljedećih vjerskih skupina:

Subotica je višenacionalan i višereligijski centar: uz pravoslavnu i katoličku, kao najveće, u gradu ima blizu trideset malih vjerskih zajednica. Glavni crkveni objekti su:

  • Pravoslavna crkva u Aleksandrovu, iz 17. stoljeća.
  • Pravoslavna crkva iz 18. stoljeća.
  • Katedrala sv. Terezije Avilske iz 1797. godine
  • Franjevački samostan iz 1723. godine
  • Sinagoga

Vanjske poveznice