Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Središte Čazme. Vidi se i crkva sv. Marije Magdalene
Crkva sv. Marije Magdalene
Unutrašnjost Crkve sv. Marije Magdalene
Orgulje.

Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi je romanička crkva nastala početkom 13. stoljeća. Najstariji je sakralni spomenik u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te spomenik visoke vrijednosti. [1]

Datoteka:Čazma (grb).gif
Grb Čazme s crkvom sv. Marije Magdalene

Prvotna romanička crkva je dovršena 1232. godine u središtu Čazme, koja je bila važno srednjovjekovno sjecište puteva. Zagrebački biskup Stjepan II. Babonić je u Čazmi iste godine, kada je crkva dovršena utemeljio Zborni kaptol s dvanaest kanonika te dao Čazmi status pomoćnog upravnog sjedišta Zagrebačke biskupije [2]. Uz crkvu se nekad nalazio i samostan dominikanaca.

Trobrodna je građevina u obliku križa, s dva zvonika [3]. Križni oblik crkve je jedinstven vrijeme romanike u Europi. Na pročelju je bio izraženi portal i rozeta. Glavni oltar posvećen je sv. Mariji Magdaleni. Ostali oltari su posvećeni Kristovoj Muki, Duhu Svetom, sv. Tri kralja, sv. Stjepanu, Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije, Uznesenju Marijinu, sv. Roku i sv. Križu. Crkva je bila devastirana, posebno u vrijeme turskih osvajanja, kada je turski paša Ulama beg harao po Čazmi 1544. godine. U crkvi je bila nadgrobna ploča i posmrtni ostaci hercega Kolomana, koji se borio s Tatarima 1241. godine. To je otkrio Ivan Kukuljević Sakcinski i pisao o tome. U međuvremenu, nadgrobna ploča je nestala. Tijekom stoljeća, crkva je obnavljana, promijenjan je izgled fasade i unutrašnjosti. U obnovi se posebno istakao župnik Ivan Jambreković u 18. stoljeću. Od prvotnog unutarnjeg romaničkog uređenjea nije ništa ostalo. Sačuvani su barokni ukrasi iz 17. i 18. stoljeća te vrlo vrijedne orgulje iz 1767. godine u rokoko stilu, izrađene u Beču, rad Johanna Henckea.

Oko 1995. godine, počela su istraživanja i obnova, koja još traje. Crkva će izvana biti prezentirana u romaničkom stilu, a unutrašnjost u baroknom [4]. Godine 2003. i 2005. arheološki je istražena. Nađeni su temelji ranijih građevnih faza kao i 136 grobova s obiljem novovjekovnih nalaza (medalje, križevi, krunice, nakit, odjeća i obuća) [5].

Orgulje

Johann Hencke je izgradio orgulje za crkvu 1767. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:

I. manual C/E–c3
1. Principal 4′
2. Wald Flethen 8′
3. Bordun 8′
4. Flauta 4′
5. Quint 3′
6. Octav 2′
7. Mixtur IV
II. manual C/E–c3
8. Principal 2′
9. Coupel 8′
10. Flethen 4′
11. Dulcisona 4′
Pedal C/E–a1
12. Sub Bass 16′
13. Octava Bass 8′
14. Fagot 8′

Spojevi: II-I.
Trakture su mehaničke s kliznicama.

Izvori

  1. http://kulturniturizam.croatia.hr/Destinations/DestinationDocument.aspx?idLanguage=1&idDestination=481&idCategory=1066&idDocument=3714
  2. http://www.glas-koncila.hr/print_news.html?news_ID=4767&parentt_ID=
  3. http://www.cazma.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=23&Itemid=7
  4. Zvono, časopis, Bjelovar 2009.
  5. Tajana Pleše, Arheološka istraživanja župne crkve Marije Magdalene u Čazmi, Zagreb : Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2006.

Literatura

  • Emin Armano, Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, 2006., ITG, Zagreb