Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Renij

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir kemijski element

Renij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.

To je srebrnobijel, sjajan i vrlo tvrd metal velike gustoće i visokog tališta. Renij ima najviše vrelište (5596 °C) među svim kemijskim elementima, a treće najviše talište. Dobiva se kao sivi prah, koji potamni kada stoji na vlažnom zraku. Otporan je na habanje. Topljiv je u nitratnoj i sulfatnoj kiselini, ali ne i u kloridnoj.

Upotrebljava se u proizvodnji slitina volframa i molibdena, u elektrotehnici za izradu žarnih niti u žaruljama i termoelementima te strateškim vojnim primjenama (mlazni i raketni motori). Jedan je od najskupljih metala na tržištu; cijene od 4575 $ u kolovozu 2011.

Renij su 1925. godine otkrili Walter Noddack, Ida Tacke i Otto Berg (Njemačka) i to je bio posljednji otkriveni stabilni element. Ime je dobio od latinskog naziva za rijeku Rajnu - Rhenus. Mendeljejev ga je predvidio 1871. i dao mu ime dvimangan.

Logotip Wječnika
Logotip Wječnika
Potraži Renij u
Wječniku, slobodnom rječniku.

Izvori


Nedovršeni članak Renij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Sadržaj