Neon
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir kemijski element
Neon su 1898. godine otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris Travers. Ime je dobio od grčke riječi neos, što znači "nov". To je kemijski inertan, jednoatomni, nezapaljivi plin bez boje i mirisa. Spada u skupinu plemenitih plinova.
Neon se može dobiti umjetnim putem, frakcijskom destilacijom tekućeg zraka. Gustoća neona u tekućem stanju je 1,2 gcm^-3, specifične težine u odnosu na zrak 0,674. Komercijalno se dobiva kao nusproizvod frakcijske destilacije tekućeg zraka pri proizvodnji kisika i dušika. Upotrebljava se u svijetlećim napravama (neonske cijevi), u elektronskoj industriji i laserskoj tehnici.
Za većinu primjena nije potreban potpuno čist neon, stoga neon tehničke čistoće obično sadrži primjese argona i kriptona. Pri standardnim uvjetima, neon je jednoatoman plin bez boje, mirisa i okusa. U čvrstom stanju ima plošno centriranu kubičnu strukturu. U prirodi postoji kao smjesa tri stabilna izotopa: Ne-20, Ne-21 i Ne-22, a registrirano je postojanje još deset izotopa (neki su umjetno dobiveni i svi imaju kratka vremena poluraspada - najduže živući izotop ima vrijeme poluraspada 3,38 minuta). Ako kroz plinoviti neon pri sniženom tlaku dođe do električnog pražnjenja, javlja se intenzivna narančasta svjetlost kao posljedica brojnih emisijskih linija u tom dijelu spektra. Stoga se neon najviše upotrebljava za punjenje reklamnih svijetlećih cijevi (neonske svijetleće reklame).
Neon tek pri posebnim uvjetima (prisutnost električnog pražnjenja, povišeni tlak, prisutnost jakih dipolnih molekula u smjesi) može dati mali broj nestabilnih "spojeva", prvenstveno s fluorom. Hidridi neona nisu registrirani niti pri visokim tlakovima.
Pored navedene primjene za punjenje svijetlećih reklama, neonom se pune neki laseri. Smjesa He-Ne bila je upotrijebljena u prvom laseru, a i danas ima relativno veliku primjenu. Koristi se za visokonaponske indikatore, a katkad i kao rashladno sredstvo umjesto skupog helija.
Neon nije toksičan. Bezopasan je plin, iako može izazvati gušenje ako istisne kisik iz pluća.
H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |