Berkelij
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
| berkelij | ||
|---|---|---|
|
| ||
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
berkelij Bk 97 | |
| Kemijska skupina | aktinoidi | |
| Grupa, perioda, Blok | ?, 7, f | |
| Izgled | 
| |
| Gustoća1 | 14780 kg/m3 | |
| Tvrdoća | ? | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
{{{specificni_toplinski_kapacitet}}} J mol–1 K–1 | |
| Talište | 986 [1] °C | |
| Vrelište3 | 2950 [1] °C | |
| Toplina taljenja | {{{toplina_taljenja}}} kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | {{{toplina_isparivanja}}} kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 247 | |
| Elektronska konfiguracija | [Rn] 5f97s2 [1] | |
Berkelij je kemijski element atomskog (rednog) broja 97 i atomske mase 247. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Bk.
Ime je dobio po gradu Berkeleyju u Kaliforniji, gdje se nalazi laboratorij za radijaciju Berkeleyjevskoga sveučilišta – Nacionalni laboratorij Lawrencea Berkeleyja, gdje je element otkriven u prosincu 1949. godine. U hrvatskomu standardnom jeziku opstoji i naziv berklij.[2][3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
- ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 163., (Crolist)
- ↑ Stjepan Babić, Vladimir Grdinić, »Prijedlog za rješenje nedoumica u kemijskome nazivlju«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, god. 49. (2002.), br. 1., str. 19. – 31., cit. sa str. 20., (NSK)„Uz naziv berkelij javlja se i berklij. Kako nema nikakva razloga za dvojstvo, treba se odlučiti za jedan. Budući da je drugi praktički napušten, nema više nikakva razloga za kolebanje, valja dakle upotrebljavati berkelij.”(str. 20.)
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
Nedovršeni članak Berkelij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.