Paladij

Paladij je sjajni, sivobijeli kovki i žilavi metal. Ima najmanju gustoću i temperaturu taljenja u grupi platinskih metala. Dobro apsorbira vodik, koji je otopljen u paladiju jako reaktivan. Zato se rabi kao katalizator pri hidrogeniranju. U reakcijama i lijevanju bijelog zlata često zamjenjuje skuplju platinu.
Paladij odolijeva hrđi te se zbog toga koristi u visokokvalitetnim liječničkim instrumentima. Spojen sa zlatom ili srebrom stvara snažne i dugotrajne zubne plombe. Trenutno je najtraženiji u autoindustriji, a inače ga se koristi u proizvodnji nakita, elektronici, industriji građevinskih materijala te u medicini.

Otapa se u jakim kiselinama, kao što je dušična.

Rusija sa 44% i Južnoafrička Republika sa 40% čine većinu ukupne svjetske proizvodnje paladija. Osim Rusije i JAR-a, ostatak značajnijih zaliha ovog plemenitog metala nalazi se u Kanadi, SAD-u i Zimbabveu.

Paladij je među četiri metala (srebro, zlato i platina) čija poluga ima valutni kod ISO 4217.

Otkrio ga je 1803. godine engleski kemičar i fizičar William Hyde Wollaston.

Izvori

↑ Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1