Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Malostonski zaljev

Malostonski zaljev (još i Kanal Maloga Stona[1]) nalazi se na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva. Obuhvaća predio od Zaton Dola i Malog Stona na jugoistoku do ušća Neretve na sjeverozapadu.

Osnovni podaci

Dužina zaljeva je 28 km, a na najširem dijelu širina je 6.1 km. Zbog velike razvedenosti vanjskog i unutrašnjeg dijela zaljeva ukupna dužina obalne linije iznosi oko 100 km. Najveća dubina zaljeva je 29 m, međutim na prostoru od više od 80 posto zaljeva dubina iznosi između 20 i 29 m. Ekološke prilike u zaljevu najviše ovise o utjecajima s kopna, a manjim dijelom s otvorenog mora[2].

Vanjski i srednji dio zaljeva povremeno je pod jačim, a njegov unutarnji dio pod slabijim utjecajem slatke vode rijeke Neretve, osobito za vrijeme većeg vodostaja rijeke i jačih zapadnih vjetrova. Na hidrofizičke i ekološke odnose u zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode koji se nalaze u unutarnjem dijelu zaljeva. Prema koncentraciji hranjivih soli i količini fitoplanktona, zaljev se može kvalificirati kao prirodno umjereno eutrofiziran sustav.

Crkvica je maleni otok u zaljevu.

Klima

Uzgajališta školjki u Malostonskom zaljevu

Klima ovog područja obilježena je blagom zimom i suhim ljetom s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime kao u najsušnijem mjesecu ljeta. Količina oborina u najsušnijem mjesecu manja je od 40 mm. Ukupna godišnja količina oborina je 1316 mm.

Najučestaliji vjetar je iz pravca sjevera, sjeveroistoka i sjeverozapada.

Gospodarstvo

Zbog povoljnih hidrografskih osobina u zaljevu se od antičkih vremena uzgajaju školjke, pa je Malostonski zaljev najznačajnije mjesto za uzgoj školjkaša u Hrvatskoj. Tragovi uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu postoje još iz razdoblja rimske vladavine ovim prostorom. Prvi pisani dokumenti o izlovu školjaka potječu iz 16., a o uzgoju iz 17. stoljeća, a zapisi su iz vremena Dubrovačke Republike. Ovaj je predio 1983. godine proglašen posebnim rezervatom prirode u moru.

Izvori

Vanjske poveznice