Gradovi u Hrvatskoj

Gradovi u Hrvatskoj

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Gradovi u Hrvatskoj

Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava) Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta i napisali obrazloženje na stranici za razgovor!

Uvod

Važno je znati broj stanovnika na nekom području, ne samo radi izračunavanja demografskog stanja, već i radi ekonomskih, političkih, zdravstvenih i inih prilika na određenom teritoriju.

Hrvatska spada u male države, što je vidljivo prema Popisu stanovništa iz 2001. godine kada je izbrojeno 4.437.460, stanovnika (rezultati objavljeni na web stranicama Državnog zavoda za statistiku - www.dzs.hr). Prema popisu iz 2001. Hrvatska se nalazi na 117. mjestu po broju stanovnika na Zemlji. Kako je površina Republike Hrvatske iznosi 56.594 km² tako njena gustoća naseljenosti iznosi 78,48 stan/km², što Hrvatsku svrstava po sredini ljestvice na Zemlji.

Kako Hrvatska nema velike gradove, kakve imaju SAD, Njemačka ili primjerice Kanada, tako se pod velike gradove broje naselja veća od 100.000 stanovnika. Na taj način se mogu izdvojiti četiri grada: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.

Danas sve više na važnosti dobivaju Zadar i Varaždin, ali i Dubrovnik koji je od kraja Domovinskog rata, a pogotovo od 2000. godine, postao jedna od najvažnijih turističkih destinacija na svijetu.

Naselje

Naselja su mjesta stalnog ili povremenog boravka ljudi, u kojima se odvijaju njihova proizvodnja i ine djelatnosti, te njihov osobni i društveni život.

Naselja dijelimo na:

• gradska ili urbana,
• seoska ili ruralna.

Bez obzira radi li se o gradska ili seoska naseljima svi su oni omeđeni katastarskim općinama.

Katastarska općina je ukupnost katastarskih čestica na određenom području koje čini naselje. Katastarska općina je nerijetko površinski veća od naselja, no događa se i to da je naselje površinski veće katastarske općine.

Popis naselja većih od 10.000 stanovnika od 1941. do 2011.

Prema dostupnim stastistikama vidljivo je da je porast stanovništva bio konstantno u porastu sve do 1991. godine u većini gradova, dok poslje 1991. brojnost stanovnika u gradovima su u stalnom opadanju. Ovo opadanje stavnovništva je uzrokovano zbog, Domovinskog rata, niskog prirodnog prirasta, niske migracije, starenja stanovništva, niskog ekonomskog rasta. Po distribuciji stanovništva po gradovima ono što isto vidljivo jest da u Hrvatskoj da drugi po veličini grad Split je 4 puta manji od Zagreba, što ne slijedi uobičajeno zipfovo pravilo gdje drugi po veličini grad u zemlji obično je 1/2 broja stanovnika od prvog grada, i odražava činjenično stanje da je motor hrvatske ekonomije, kulture, znanosti koncentriran (centraliziran) u samo jednom gradu - Zagrebu.

NASELJE	2011.	2007.	2001.	1991.	1981.	1971.	1961.	1953.	1948.	1941.
01. Zagreb	790.017	702.417	691.724	706.770	649.586	573.709	437.905	357.629	321.483	303.621
02. Split	178.192	226.321	175.140	189.388	169.322	151.411	85.383	64.858	53.617	48.419
03. Rijeka	128.384	139.743	143.800	158.964	159.433	132.222	100.989	75.328	68.780	31.323
04. Osijek	108.048	114.616	129.792	123.944	104.775	94.672	73.125	57.427	49.810	41.319
05. Zadar	71.471	76.818	72.118	76.343	60.371	43.087	25.243	16.146	13.954	15.546
06. Slavonski Brod	53.531	61.823	58.642	55.683	47.583	38.705	28.810	21.858	18.606	14.214
07. Pula	57.460	59.305	58.924	62.337	56.675	47.280	37.358	28.115	21.545	41.739
08. Sesvete	54.085	56.717	44.914	35.378	17.153	9.491	2.403	1.512	817	510
09. Kaštela	38.667	55.842	34.103	29.168	24.212	19.820	12.853	11.151	8.417	5.108
10. Karlovac	46.833	53.606	49.082	59.999	55.031	47.543	40.180	31.842	26.090	23.686
11. Sisak	44.322	43.203	41.785	45.792	43.494	38.458	26.647	19.238	14.140	12.206
12. Dubrovnik	42.615	26.452	27.409	30.436	49.728	43.990	34.804	26.845	22.367	19.773
13. Varaždin	38.839	42.182	41.984	41.434	41.846	39.545	34.312	26.460	19.341	17.314
14. Šibenik	34.302	37 159	37.124	37.060	41.012	36.952	30.637	25.645	18.718	16.123
15. Velika Gorica	31.553	35.987	33.339	31.614	24.834	8.013	5.321	4.938	4.151
16. Vinkovci	32.029	33.338	33.239	35.347	33.004	29.106	23.192	19.179	17.219
17. Vukovar	26.468	29.292	30.126	44.639	33.649	30.222	23.740	18.705	17.223
18. Bjelovar	27.024	27.783	27.378	26.926	25.203	20.998	15.761	13.569	12.867
19. Koprivnica	23.955	26.386	25.974	24.809	24.238	20.812	16.150	10.444	9.566	8.663
20. Đakovo	19.491	22.027	21.733	20.912	20.317	18.105	15.987	12.077	9.573	8.890
21. Požega	19.506	21.365	21.254	20.943	21.046	19.867	18.183	13.251	10.052	8.544
22. Zaprešić	19.644	17.583	17.662	17.538	15.678	12.314	10.670	10.540	9.111	8.630
23. Solin	23.956	15.962	15.850	12.575	11.880	7.205	2.456	888	1.122	2.206
24. Čakovec	15.147	15.904	15.750	15.999	14.706	11.773	9.643	7.684	6.947
25. Virovitica	14.688	15.629	15.699	15.589	16.167	18.330	16.378	14.117	11.684	9.951
26. Samobor	15.956	15.254	15.147	14.170	12.404	7.773	5.763	4.665	3.767
27. Kutina	13.735	14.919	14.814	14.992	13.209	10.997	7.103	5.222	4.631
28. Metković	15.329	13.971	13.873	12.026
29. Petrinja	15.683	13.898	13.801	18.706	15.778	12.155	8.065	5.858	5.221
30. Županja	12.090	13.872	13.775	11.947	10.263	8.865	7.024	5.931	4.695
31. Rovinj	13.056	13.562	13.467	12.910	11.271	8.871	7.155	5.712	7.863
32. Makarska	13.426	13.475	13.381	11.743
33. Nova Gradiška	11.821	13.358	13.264	14.044	13.293	11.580	9.229	7.548	6.340
34. Križevci	11.231	11.622	11.541	11.236
35. Sinj	11.478	11.549	11.468	11.378
36. Knin	10.633	11.206	11.128	12.331	10.933	7.300	5.116	3.543	2.763
37. Slatina	10.208	10.997	10.920	11.416
38. Trogir	10.923	10.984	10.907	10.266
39. Poreč	16.696	10.522	17.460	7.585

Općina

Općina je skup ruralnih i urbanih naselja koja su politički, ekonomski i na drugi način povezani. Po Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 33/01 i Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 129/05 Općina se definira na sljedeći način: Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.

Po tim zakonima u Hrvatskoj ima 479 općina. Do Zakona o područjima županija, gradova i općina (NN 90/92) Hrvatska je imala 104 općina.

Popis 10 najvećih općina prema popisu iz 2001.

OPĆINA	2001.
01. Sveta Nedelja	15.506
02. Čepin	12.901
03. Popovača	12.701
04. Nedelišće	11.544
05. Matulji	10.544
06. Pitomača	10.465
07. Brdovec	10.287
08. Viškovo	8.907
09. Ivankovo	8.676
10. Bedekovčina	8.482

Grad

Grad osim urbanog naselja, može biti i skup naselja koji gravitiraju većem urbanom naselju. No, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 33/01 i Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 129/05 Općina se definira kao: Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije, te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika (osim naselja Sesvete), a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete. Tim je zakonima utvrđeno 127 gradova na području Republike Hrvatske, a prije 1992. godine Hrvatska je imala 2 grada (Zagreb i Split).

Aglomeracija

Aglomeracija je skup većih ili manjih naselja koja svojim gravitirajućim funkcijama (gospodarskim, zdravstvenim, kulturnim i prometnim) tvore jedinstvenu cjelinu. Ta naselja mogu biti dio jednog grada ili općine, a mogu biti sva naselja u jedne općine ili grada, odnosno naselja koja pripadaju više općina ili gradova.

Popis aglomeracija većih od 100.000 stanovnika (popisi '01., '91., '81., '71.)

AGLOMERACIJA	2007.	AGLOMERACIJA	2001.	AGLOMERACIJA	1991.	AGLOMERACIJA	1981.	AGLOMERACIJA	1971.
01. Zagreb	720.321	01. Zagreb	710.951	01. Zagreb	725.542	01. Zagreb	720.186	01. Zagreb	631.680
02. Split	338.432	02. Split	264.565	02. Split	266.836	02. Split	235.922	02. Split	188.047
03. Rijeka	180.838	03. Rijeka	185.037	03. Rijeka	195.229	03. Rijeka	191.044	03. Rijeka	155.044
04. Osijek	125.002	04. Osijek	130.154	04. Osijek	142.253	04. Osijek	140.790	04. Osijek	127.894
05. Slavonski Brod	104.543	05. Slavonski Brod	106.349	05. Zadar	108.572	05. Čakovec	106.825	05. Čakovec	105.660
06. Čakovec	101.432	06. Čakovec	102.432	06. Čakovec	103.426	06. Zadar	101.866	06. Zadar	104.174
07. Zadar	100.564	07. Zadar	101.935	07. Slavonski Brod	102.249	07. Slavonski Brod	100.400	07. Slavonski Brod	100.311

Metropolitan područje

Metropolitan (ili metro) područje je slično aglomeraciji, s tom razlikom što metro zahvaća veću površinu međusobno spojenih većih ili manjih naselja koja zajedno čine jedinstvenu gradsku cjelinu. Najveća metropolitan područja (po broju stanovnika) jesu:

• Tokio, Japan (37 037 743)
• Ciudad de Mexico, Meksiko (22 752 357)
• New York, NY, SAD (22 747 604)
• Seoul, Južna Koreja (22 596 020)
• Mumbai, Indija (20 426 991)

dok je po površini najveća svjetsko metropolitan područje Los Angeles, Cal., SAD (17 989 605).

Popis metropolitan područja prema podacima MUP-a za 2007.

METRO	2007.	PODRUČJE
01. Zagreb	1,088,841 (2011.)	Zagreb-Zaprešić-Samobor-Sesvete-Velika Gorica
02. Split	408.288	Split-Trogir-Kaštela-Solin-Omiš
03. Rijeka	189.005	Rijeka-agl. Opatija- Bakar-Kraljevica-Kostrena
04. Osijek	151.630	Osijek-Čepin-Valpovo-Belišće
05. Drava-zapad	79.530	Varaždin-Čakovec
06. Sisak	75.649	Sisak-Petrinja

Izvori

Poveznice

• Naseljena mjesta u Hrvatskoj s više od 5000 stanovnika (popis 2011)