Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Buzet
Stari grad Buzet
Stari grad Buzet
Stari grad Buzet
Država Hrvatska
Županija Istarska
Površina
 - ukupna 165 km2
Nadmorska visina 145 mnm
Stanovništvo (2011)
 - ukupno 6133 stan.
 - ukupna gustoća 33 st/m2 stan./km2
 - gradsko naselje 3200 stan.
Gradonačelnik Damir Kajin (SDP)
Gradsko vijeće
 - predsjednik Dejan Jakac
 - broj članova 15
Gradska naselja popis
Dan grada Subotina - prva subota nakon 8. Rujna (ako 8. rujna pada u nedjelju, Subotina se slavi dan prije)[1]
Zaštitnik Sveti Juraj
Poštanski broj 52420
Pozivni broj +385 (0)52
Autooznaka PU
Službena stranica buzet.hr
Zemljovid
Buzet na karti Hrvatska
Buzet
Buzet
Buzet na zemljovidu Hrvatske
Buzet na karti Istarska županija
Buzet
Buzet
Buzet na zemljovidu Istarske županije
Buzet, panorama

Buzet (stariji hrv. čak. Blzet[2]) je grad u Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština[3]. Područje Grada graniči s Gradskom općinom Kopar u Sloveniji.

Buzet je poznat kao Grad tartufa[4] i kao prijestolnica hrvatskog automobilizma. Stariji nazivi za stanovnike su Blzećani, Blzešćani.

Upravna podjela

Gradu Buzetu pripada 70 naselja (stanje 2006.):[4]

Zemljopis

Gradsko područje Buzeta smješteno je u najsjevernijem unutrašnjem dijelu Istre, na prostoru između tri velika gradska središta: Rijeke, Trsta i Pule.[4] Graniči s Republikom Slovenijom (Gradska općina Kopar), općinama Motovunom, Oprtaljem, Lanišćem, Lupoglavom i Cerovljem te Gradom Pazinom. Ukupna je površina grada 165 km2.

Područje Buzeštine je vrlo raznoliko, a nadmorska se visina kreće od 10 do preko 1000 m te je stoga i klimatska raznolikost velika, od mediteranske klime u dolini rijeke Mirne do kontinentalne klime u planinskom dijelu Ćićarije.[4] Stari grad Buzet nalazi se na 150 m visokom brdu iznad doline rijeke Mirne, dok se noviji dio grada, tzv. Fontana, razvija u podnožju brda.[4]

Buzet je državnom cestom D201 povezan s graničnim prijelazom Požane. Kroz grad prolazi i državna cesta D44.

Povijest

U brončano doba u ove krajeve doseljavaju Histri. Rimljani vladaju od 177. do 476. godine. Buzećani su božici Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od kuge podigli ploču, jer je kuga poharala ove krajeve, ali je zaobišla Pinquentum. Poslije Rimljana vladaju Bizantinci, a u 7. stoljeću doseljavaju se Hrvati i Slovenci. Franci vladaju od 8. stoljeća. Akvilejski patrijarh gospodar je ovih krajeva do 1421., nakon čega vladaju Mlečani sve do propasti 1797. godine. Poslije Mletaka dolazi Habsburška Monarhija, Napoleonova Francuska, pa opet Habsburška Monarhija. Preorganizacijom Monarhije dolazi u austrijski dio. U okviru narodnog preporoda provodila se borba za ravnopravnost hrvatskog naroda s drugim narodima.[5] U Buzetu je svibnja 1887. izabran Fran Flego za načelnika općine. Buzetska je općina bila prva općina na poluotoku Istri koja je dobila Hrvata za gradonačelnika.[6] Sljedeće 1888. odlukom općine hrvatski jezik postao je službenim u općinskim uredima.[6] Koncem listopada 1890. otvorena je u Buzetu prva hrvatska škola.[6]

Stanovništvo

Grad Buzet imao je 2001. 6.059 stanovnika. Po naseljima:

  • Baredine - 34
  • Bartolići - 54
  • Barušići - 101
  • Benčići - 0
  • Blatna Vas - 8
  • Brnobići - 59
  • Buzet - 1.721
  • Cunj - 17
  • Čiritež - 76
  • Črnica - 37
  • Duričići - 4
  • Erkovčići - 41
  • Forčići - 27
  • Gornja Nugla - 79
  • Hum - 17
  • Juradi - 69
  • Juričići - 109
  • Kajini - 15
  • Klarići - 45
  • Kompanj - 36
  • Kosoriga - 28
  • Kotli - 1
  • Kras - 21
  • Krbavčići - 57
  • Krkuž - 13
  • Krti - 74
  • Krušvari - 80
  • Mala Huba - 55
  • Mali Mlun - 55
  • Marčenegla - 111
  • Marinci - 66
  • Martinci - 22
  • Medveje - 32
  • Negnar - 24
  • Paladini - 58
  • Pengari - 20
  • Peničići - 44
  • Perci - 58
  • Počekaji - 35
  • Podkuk - 1
  • Podrebar - 17
  • Pračana - 95
  • Prodani - 78
  • Račice - 23
  • Račički Brijeg - 48
  • Rim - 26
  • Rimnjak - 28
  • Roč - 146
  • Ročko Polje - 186
  • Salež - 17
  • Selca - 54
  • Seljaci - 23
  • Senj - 34
  • Sirotići - 18
  • Sovinjak - 27
  • Sovinjska Brda - 35
  • Sovinjsko Polje - 27
  • Stanica Roč - 76
  • Strana - 49
  • Sušići - 10
  • Sveti Donat - 77
  • Sveti Ivan - 198
  • Sveti Martin - 798
  • Šćulci - 43
  • Škuljari - 53
  • Štrped - 177
  • Ugrini - 60
  • Veli Mlun - 59
  • Vrh - 117
  • Žonti - 56

Nacionalni sastav 2001.

  • Hrvati - 5.134 (84,73%)
  • Bošnjaci - 107 (1,77%)
  • Slovenci - 66 (1,09%)
  • Talijani - 49 (0,81%)
  • Srbi - 35 (0,58%)
  • ostali - 79 (1,30%)
  • neopredijeljeni - 565 (9,32%)
  • nepoznato - 24 (0,40%)

Uprava

Gradonačelnik Buzeta je Siniša Žulić[7] iz redova IDS-a. Gradsko vijeće ima 15 članova.[8]

Gospodarstvo

Zgrada kolodvora u Buzetu na pruzi Divača-Pula

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

  • Župna crkva Uznesenja Marijina
  • crkva svetog Jurja
  • gradska vrata
  • Kostel (Kosmati grad, Petrapilosa)

Obrazovanje

  • Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja"
  • Srednja škola Buzet
  • Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda"

Kultura

Šport

Izvori

  1. Statut Grada Buzeta, "Službene novine Grada Buzeta", broj 7/17.
  2. Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., [str. 108. – 112.], (NSK)
    „Pula se zvala Pul kada se Buzet zvao Blzet, Boljun Bolun, Momjan Mumlan, Oprtalj Oprtl, Vodnjan Vodnan i tako dalje.”
    (str. 109.)

  3. Natuknica Buzeština na Istarskoj enciklopediji, istra.lzmk.hr (pristupljeno: 20. rujna 2019.)
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 O Buzetu, buzet.hr
  5. Turistička zajednica Grada Buzeta Povijest Buzeta (pristupljeno 26. ožujka 2020.)
  6. 6,0 6,1 6,2 Arhivski vjesnik, No.33. studenoga 1989.. Božo Jakovljević: Izlaganje sa skupa Vinko Šepić
  7. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor gradonacelnik
  8. Gradsko vijeće
  9. Glas Istre Gordana Čalić Šverko: Jubilarni 5. susret vlasnika automobila Fićo i Abarth kao sjećanje na Buzećana koji je obilježio povijest auto sporta 17. studenoga 2019. (pristupljeno 18. studenoga 2019.)

Vanjske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka(njem.)


Nedovršeni članak Buzet koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.