Ročko Polje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ročko Polje
Ročko Polje na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Istarska županija
Općina/Grad Buzet
Zemljopisne koordinate 45°22′12″N 14°04′52″E / 45.370°N 14.081°E / 45.370; 14.081
Stanovništvo (2001.)
 - Broj domaćinstava 70
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 173
Pošta 52425 Roč
Pozivni broj +385 052
Autooznaka PU
Ročko Polje na zemljovidu Istarske županije
Datoteka:Ročko polje, Hrvatska (20070107-0861).jpg

Ročko Polje (tal. Poglie di Rozzo, Piana di Rozzo, lat. Campis de Rocio) je naselje u blizini Roča a u sastavu Grada Buzeta, Istarska županija. Nalazi se na oko 400m nadmorske visine. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine Buzet. Područje je u prapovijesti i antici bilo naseljeno, a Ročko Polje je u povijesti pripadalo Roču. Značenje imena je logično, ravnica odn. polje u blizini Roča i u mjesnom govoru nazivamo ga Poji. Nenaseljeno je područje, prosuto bezbrojnim malim jamama i krševitim terenom prekrivenim šikarom i oskudnim šumicama. Ovo mjesto, na krajnjem istočnom području Grada Buzeta, danas je naselje s nešto manje od dvjestotinjak stanovnika, dok ih je stoljeće ranije bilo gotovo trostruko više. Dok se uža Buzeština nalazi na najnižim dijelovima uvale rijeke Mirne kao u jednoj uvali, Rošćina je kraj koji zahvaća južni dio zavale podno strmog odsjeka što ga je izradila tektonska linija između Krasa i udoline rijeke Mirne. Rošćinom nazivamo kraj između Buzeta i Lupoglava u kojeg, osim Roča, ulaze i slijedeća naselja: Blatna Vas, Čiritež, Forčići, Nugla, Kompanj, Krkuž, Rim, Stanica Roč, Sušići i svakako Ročko Polje. S obzirom na nedostatna obradiva polja ali istovremeno velike zelene površine koje su pretvarane u pašnjake, bio je to razvijen stočarski kraj do prije 50-tak godina. Naselje se nalazi kraj državne ceste D44 (Buzet-Lupoglav) uz rub plodna polja pod Ćićarijskim grebenom, gdje se s Ćićarije spušta cesta između srednjevjekovnih naselja Črnigrad i Beligrad. Svojevremeno, izgradnjom cesta Buzet-Lupoglav-Rijeka, Buzet-Pazin (Pula) te kasnije tzv. Istarskog ipsilona kao i željezničke pruge Pula-Divača, naselju je pojačan prometni značaj a time kulturna i ekonomska važnost. Bez željeznice, Ročko Polje ne bi moglo razviti svoje stočarstvo jer ne bi za svoju svakodnevnu produkciju mlijeka imao omogućeno tržište. Zemljopisne koordinate su mu: 45°22′10″ (N) i 14°4′44″ (E). Industrijskim razvojem Buzeta krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća mnogi se mještani počinju zapošljavati u buzetskim gospodarskim subjektima no željeznica je i dalje odigrala značajnu ulogu u razvoju ovoga kraja. Može se slobodno reći da je ovo selo ugostitelja, kovača, postolara ali prije svega boćara i željezničara. Ovaj je kraj u povijesti bio jedan od najrazvijenijih a sve zahvaljujući željeznici i dobroj povezanosti s Pulom i Trstom gdje je lokalno stanovništvo prodavalo mlijeko, meso i ostalo. U godini završetka 2. svjetskog rata (1945.) naselje broji ukupno 76 obitelji od kojih se 65 izjasnilo kao jugoslavenske, 6 kao talijanske (friulanske) te 5 familija kao ostale. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine naselje je imalo 173 stanovnika te 62 obiteljska kućanstva, od toga je bilo 53 stanovnika u dobi do 30 godina, 75 stanovnika ima između 30 i 60 godina, dok je 45 stanovnika starije od 60 godina. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom i stočarstvom te malim poduzetništvom. Stanovnici Ročkog Polja pripadaju Župi Roč te se pokapaju na lokalnom groblju u Roču.

Povijest

Područje je u prapovijesti i antici bilo naseljeno. Kraj ceste je jednobrodna crkva sv. Roka, izgrađena 1860. na mjestu starije. Na oltaru je Cornerova pala; na pročelju rustični reljef Krista, karakterističan za Buzeštinu. U crkvu je uzidano nekoliko antičkih reljefa, a ima i antičkih natpisa romaniziranoga autohtonog stanovništva s histarskim imenima, npr. nadgrobna stela Petronija Voltimesija, koja se nalazi u ročkom lapidariju. Naselje je nastalo okupljanjem zaseoka: Bršćak, Draga, Žulići, Pavletići, Premci, Pahari, Bartulasi, Krbavske vasi, Vuki (Kjebri), Fabruži, Glavići te područja od crkve sv. Roka pa do stare područne škole gdje granice između zaseoka gotovo i nema a često je i drukčije protumačena. Može se slobodno reći da je ovo selo ugostitelja, kovača, postolara ali prije svega boćara i željezničara. Ovaj je kraj u povijesti bio jedan od najrazvijenijih a sve zahvaljujući željeznici i dobroj povezanosti s Pulom i Trstom gdje je lokalno stanovništvo prodavalo mlijeko, meso i ostalo.[1]

Gospodarstvo

Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom i stočarstvom.[2] Danas većina zaposlenih žitelja ovog naselja radi u raznim gospodarskim subjektima u bližoj i široj okolici, postoje nekoliko subjekata koji se samostalno bave zanatstvom odn. obrtništvom. Od aktivnih subjekata trenutno imamo četiri obrta, dva d.o.o.-a te jedan j.d.o.o. U prošlosti ih je bilo desetak obrta te nekoliko društva s ograničenom odgovornošću. Od OPG-ova, postojala su i dva gospodarstva koja više nisu aktivna.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 186 stanovnika[3] te 70 obiteljskih kućanstava.[4]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 173 stanovnika.[5]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[6]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:578 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.
bar:2011 text:2011.




PlotData=

color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 292
bar:1869 from:0 till: 316
bar:1880 from:0 till: 381
bar:1890 from:0 till: 412
bar:1900 from:0 till: 454
bar:1910 from:0 till: 478
bar:1921 from:0 till: 0
bar:1931 from:0 till: 0
bar:1948 from:0 till: 307
bar:1953 from:0 till: 305
bar:1961 from:0 till: 277
bar:1971 from:0 till: 235
bar:1981 from:0 till: 202
bar:1991 from:0 till: 200
bar:2001 from:0 till: 186
bar:2011 from:0 till: 173




PlotData=

bar:1857 at: 292 fontsize:S text: 292 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 316 fontsize:S text: 316 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 381 fontsize:S text: 381 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 412 fontsize:S text: 412 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 454 fontsize:S text: 454 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 478 fontsize:S text: 478 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 307 fontsize:S text: 307 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 305 fontsize:S text: 305 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 277 fontsize:S text: 277 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 235 fontsize:S text: 235 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 202 fontsize:S text: 202 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 200 fontsize:S text: 200 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 186 fontsize:S text: 186 shift:(-10,5)
bar:2011 at: 173 fontsize:S text: 173 shift:(-10,5)




TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Znamenitosti

  • jednobrodna crkva sv. Roka, izgrađena 1860. na mjestu starije crkve[2]
  • GEOCERP - geometrijski centar naselja (zaseok Krbavska vas)
  • Utvrda BELI GRAD - prapovijesno gradinsko naselje na visokoj hridi
  • Srednjovjekovna gradina ČRNI GRAD

Izvori

Literatura

Valdi Glavić, "Mi, Pujaki", izdavač Josip Turčinović Pazin ISBN 978-953-8031-59-5