Blagdani i spomendani u Republici Hrvatskoj propisani su Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.[1]
Blagdani
U dane blagdana u Republici Hrvatskoj se ne radi. Blagdani u Republici Hrvatskoj su:
- Nova godina – 1. siječnja
- Bogojavljanje ili Sveta tri kralja – 6. siječnja
- Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
- Tijelovo
- Praznik rada – 1. svibnja
- Dan državnosti – 30. svibnja
- Dan antifašističke borbe – 22. lipnja
- Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – 5. kolovoza
- Velika Gospa – 15. kolovoza
- Svi sveti – 1. studenoga
- Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje – 18. studenoga
- Božić – 25. prosinca
- prvi dan po Božiću, Sv. Stjepan – 26. prosinca
U dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan, i to:
- kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja toga dana
- kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka
- pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurban-bajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana
- pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana
Spomendani
Spomendani u Republici Hrvatskoj su i obilježava ih se zbog:[2][3]
- 9. siječnja – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom (1919.) kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija
- 15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1992.) i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja (1998.), predstavlja potvrdu državnosti i ostvarivanje pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice te predstavlja spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države
- 15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj (1991.), kao spomen na preteču HV-a
- 30. travnja – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana (1671.), kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbole žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno
- 3. svibnja — Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu
- 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, kao dan europskog zajedništva i identiteta i kao dan pobjede slobodnih naroda i država nad fašizmom.
- nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
- 5. lipnja — Dan hrvatske zastave
- 25. lipnja – Dan neovisnosti, kao dan spomena na donošenje temeljnih odluka vezanih za neovisnost Republike Hrvatske, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatsk
- 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
- 30. kolovoza – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu
- 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom (1943.), kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija,
- 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na donošenje povijesne odluke o raskidu svih državnopravnih veza s dotadašnjom državnom tvorevinom te vezano za navedeno na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća
Ostalo
Na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, kao važni nadnevci, koji nisu spomendani, istaknuti su:
- 22. prosinca – Božićni Ustav – prvi Ustav Republike Hrvatske (1990.);
- 19. svibnja – Referendum o hrvatskoj samostalnosti (1991).
Također se obilježava:
Blagdani i spomendani prema temi
- Kršćanstvo (7): *: Nova godina, Bogojavljanje/Sveta tri kralja, Uskrs (2 dana), Tijelovo, Velika Gospa, Svi sveti, Božić (2 dana)
- Radnička prava (1): Praznik rada
- Domovinski rat (10): Dan državnosti, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj, Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, Dan neovisnosti, Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, Dan Hrvatskoga sabora
- Drugi svjetski rat (5): Dan antifašističke borbe, Dan Europe/Dan pobjede nad fašizmom, Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom,
- Ostalo (3): Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, Dan pogibije Zrinskog i Frankopana, Dan hrvatske zastave
Izvori
- ↑ Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Narodne novine (14. studenoga 2019.), preuzeto 30. prosinca 2019.
- ↑ [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_11_110_2212.html Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj]. Narodne novine br. 110/2019. Tiskano izdanje 15. studenoga 2019. Pristupljeno 25. lipnja 2025.
- ↑ Zakon o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj . Narodne novine br. 72/2025. Tiskano izdanje 23. travnja 2025. Pristupljeno 25. lipnja 2025.
