Nadnevci ujedinjavanja hrvatskih krajeva u cjelovitu Republiku Hrvatsku. Članak s popisom nadnevaka kada su pojedini hrvatski krajevi vraćeni u sastav matice Hrvatske, odnosno kompaktiranja hrvatskih zemalja
| Nadnevak | Područje | Napomena |
|---|---|---|
| 2. prosinca 1848. | Rijeka i Hrvatsko primorje [1] | vojno oslobođeno 31. kolovoza 1848. (Jelačićev pohod) |
| 11. rujna 1848. | Međimurje | Jelačićev pohod |
| 15. srpnja 1881. | Vojna krajina | Car Franjo Josip I. potpisao Reskript o ujedinjenju Vojne krajine s Hrvatskim Kraljevstvom. |
| 29. listopada 1918. | Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom [2] | |
| 9. siječnja 1919. | Međimurje | vojno oslobođeno 24. prosinca 1918. |
| 25. rujna 1943. | Istra, Zadar, Rijeka i otoci | 13. rujna. Proglas Okružnog NOO-a za Istru o pripojenju Hrvatskoj. |
| 20. rujna. Odluka ZAVNOH-a o priključenju Istre, Zadra i svih spomenutih okupiranih dijelova matici Hrvatskoj. | ||
| 26. rujna: Sabor istarskih narodnih predstavnika na kojem je potvrđena odluka o odcjepljenju od Italije i sjedinjenju s Hrvatskom i Jugoslavijom. | ||
| 12. listopada. ZAVNOH na svojem Drugom zasijedanju potvrdio Pazinske odluke. |
Izvori
- ↑ Dražen Krajcar: Na današnji dan. 2. prosinca: Ban Josip Jelačić postao guvernerom Rijeke (1848.) . Povijest.hr. Pristupljeno 25. lipnja 2025.
Hrvatski ban Josip Jelačić tog dana imenovan je guvernerom Rijeke čime je grad i formalno pridružen Banskoj Hrvatskoj. 31. kolovoza je Hrvatska banska vojska sa strane Sušaka prešla je most na Rječini te ušla u grad te proglasom Hrvatskoj pripojila Rijeku i cijelo tzv. Ugarsko primorje. - ↑ "Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom proglašuju se posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom načelu narodnosti, a na temelju narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupaju u zajedničku narodnu suverenu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnografskom području toga naroda, bez obzira na ma koje teritorijalne i državne granice u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas živi""