Nadnevci ujedinjavanja hrvatskih krajeva u cjelovitu Republiku Hrvatsku

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Nadnevci ujedinjavanja hrvatskih krajeva u cjelovitu Republiku Hrvatsku. Članak s popisom nadnevaka kada su pojedini hrvatski krajevi vraćeni u sastav matice Hrvatske, odnosno kompaktiranja hrvatskih zemalja

Nadnevak Područje Napomena
2. prosinca 1848. Rijeka i Hrvatsko primorje [1] vojno oslobođeno 31. kolovoza 1848. (Jelačićev pohod)
11. rujna 1848. Međimurje Jelačićev pohod
15. srpnja 1881. Vojna krajina Car Franjo Josip I. potpisao Reskript o ujedinjenju Vojne krajine s Hrvatskim Kraljevstvom.
29. listopada 1918. Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom [2]
9. siječnja 1919. Međimurje vojno oslobođeno 24. prosinca 1918.
25. rujna 1943. Istra, Zadar, Rijeka i otoci 13. rujna. Proglas Okružnog NOO-a za Istru o pripojenju Hrvatskoj.
20. rujna. Odluka ZAVNOH-a o priključenju Istre, Zadra i svih spomenutih okupiranih dijelova matici Hrvatskoj.
26. rujna: Sabor istarskih narodnih predstavnika na kojem je potvrđena odluka o odcjepljenju od Italije i sjedinjenju s Hrvatskom i Jugoslavijom.
12. listopada. ZAVNOH na svojem Drugom zasijedanju potvrdio Pazinske odluke.

Izvori

  1. Dražen Krajcar: Na današnji dan. 2. prosinca: Ban Josip Jelačić postao guvernerom Rijeke (1848.) . Povijest.hr. Pristupljeno 25. lipnja 2025.
    Hrvatski ban Josip Jelačić tog dana imenovan je guvernerom Rijeke čime je grad i formalno pridružen Banskoj Hrvatskoj. 31. kolovoza je Hrvatska banska vojska sa strane Sušaka prešla je most na Rječini te ušla u grad te proglasom Hrvatskoj pripojila Rijeku i cijelo tzv. Ugarsko primorje.
  2. "Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom proglašuju se posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom načelu narodnosti, a na temelju narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupaju u zajedničku narodnu suverenu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnografskom području toga naroda, bez obzira na ma koje teritorijalne i državne granice u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas živi""