Dan antifašističke borbe je državni praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.
Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji. [1]
Povijest
Nacionalsocijalistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je izigran pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (čiji je sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a. (Nedostaje izvor.)
Osim Sisačkog partizanskog odreda, tog dana, 22. lipnja 1941., u okolici Vrgorca, na brdu Radović u predjelu Soline, također je osnovana partizanska grupa, na čijem su čelu bili komunisti, sekretar Općinskog komiteta KPH za Vrgorac Jozo Martinac, i krojač, Drinko Tolić. Ova grupa je u početku imala više od 30 boraca, koji su prvih dana vježbali rukovanje oružjem, tiskali antifašističke letke i brošure. Ubrzo nakon osnutka ove partizanske grupe, u Vrgoračkoj krajini su osnovane još dvije takve grupe.[2]
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti.
Kontroverze
Povjesničari koji se bave suvremenom hrvatskom poviješću, složno prepoznaju činjenicu da su se nakon napada Njemačke na Sovjetski savez 22. lipnja 1941. godine hrvatski komunisti povukli dublje u ilegalu i počeli pripreme za oružanu borbu protiv vlasti NDH i njenih međunarodnih pokrovitelja. Međutim složno ukazuju da oni nisu odmah u to vrijeme zapravo odmah otpočeli nikakav ustanak.[3]
Dan antifašističke borbe u SFRJ
U bivšoj SFRJ se Dan antifašističke borbe slavio 27. srpnja[4] – što je također bio Dan ustanka naroda Hrvatske – što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.
Povezani članci
Izvori
- ↑ Pavličević, Dragutin (2007). Povijest Hrvatske. Naklada Pavičić. str. 441–42. ISBN 978-953-6308-71-2
- ↑ Zaboravljeni odred: I u Vrgorcu je 22. lipnja 1941. godine osnovana prva partizanska grupa (Lupiga.com, 22. lipnja 2014.) preuzeto 22. lipnja 2015.
- ↑ "U Poligrafu se sučelili Jakovina i Hasanbegović". Narod.hr. 23. lipnja 2018.. https://narod.hr/hrvatska/video-poligrafu-se-sucelili-jakovina-hasanbegovic Pristupljeno 25. lipnja 2018.
- ↑ Ivica Radoš, Hrvatske kontroverze, "Vodstvo komunističke Hrvatske na četvrtom zasjedanju ZAVNOH-a 24. i 25. srpnja 1945. ... uvrstilo je prijedlog zakona o proglašenju 27. srpnja narodnim praznikom. Prijedlog je obrazložio Karlo Mrazović i zakon je donesen.", str. 80, Zagreb 2014.
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Spomen-obilježja iz Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj |