Vir (otok)
| Vir | |
|---|---|
| Datoteka:Croatia - Vir.PNG | |
| Podatci | |
| Smještaj | Jadransko more |
| Država | Hrvatska |
| Glavno naselje | Vir |
| Površina | 22,08[1] km2 |
| Obalna crta | 31,94[1] km |
| Broj stanovnika | 3.032 |
| Datoteka:Vir-Bastion.jpg | |
Otok Vir (talijanski Puntadura) je otok u Hrvatskoj. Nalazi se sjeverozapadno od grada Nina.
Zemljopis
Najviši vrh Vira je Barbinjak, 116 m n/m. Otok je slabije razveden. Na sjeveroistočnom pogledu s Vira proteže se otok Pag, a jugozapadni pogled gleda na Virsko more i otoke Ugljan, Sestrunj, Rivanj, Molat i Ist. Vir je odvojen od kopna kod mjesta Privlake plitkim gazom.
Povijest
Na otoku Viru, u zaljevu Kozjaku nalaze se ostatci stare mletačke tvrđave iz 17. stoljeća.
Gaz je za vrijeme Austro-Ugarske prokopan gdje je kopno najuže, na prevlaci, kod mjesta Privlake, da bi mogli kroz njega prolaziti manji brodovi čime je Vir postao otokom. Na tom najbližem položaju prema kopnu, izgrađen je most na 11 stupova sedamdesetih godina 20. stoljeća.
Naselja
Osim samoga naselja Vir, na otoku se nalaze zaseoci: Torovi, Lozice i Kozjak.
Kultura
U Lozicama na Viru je još živ običaj pripreme gastronomskog specijaliteta janjeta na ninsku. Priprema ga se tako što se janjca napuni smjesom od posebno spravljenih janjećih iznutrica, jaja, čvaraka i brašna te potom peče na ražnju. [2]
Bunari na Viru se rabe od najstarijih vremena. Opskrbljivali su puk iz izvora slatke vode. Današnji oblik dobili su pred više od stoljeća, a dolnji bunar je krunu dobio 1950-ih. Na Viru je prema predaji prvo bilo pet bunara kod Potoka: dva s južne strane od korita Potoka i tri sa zapadne strane iz kojih se donedavno crpila voda. Svaki bunar je bio za inu namjenu za piće je bila iz južnog gornjeg bunara, za polje i prisade (nasadi zelja na malim parcelama od nekoliko kvadrata koji su se uz kuće sadili na dan posta svetog Ivana 29. kolovoza) iz južnog donjeg te iz zapadnog za pojenje stoke u sušnim ljetnim danima kada bi ponestalo vode u Potoku. 2026. se radi na hortikulturnom uređenju lokaliteta Bunari kod Potoka. Postavit će se spomenik otočnoj tradiciji. Činit će ga figura virske žene u tradicionalnoj virskoj nošnji koja nosi vodu s bunara te magarca koji nosi burila.[3]
Virski je običaj bio da nevjeste prvo jutro poslije udaje i prije izlaska sunca idu na bunar po vodu za umivanje. Kao dar su ostavljale dar od okruglog kolača i jabuka. Dar su uzimale prve žene koje su nakon nove mlade došla na bunar po vodu. [3]
Poveznice
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
- ↑ Ivan Stagličić: Od zadarskog rižota do - suhe hobotnice... . Zadarski tjednik. 21. ožujka 2023. Pristupljeno 25. rujna 2025.
- ↑ 3,0 3,1 K. Škrbić: Sve je spremno za postavljanje spomenika koji slavi otočnu tradiciju: žene, vodu, bunare, magarce... . Slobodna Dalmacija. 15. srpnja 2026. Pristupljeno 23. srpnja 2026.
| |||||