Privlaka (Zadarska županija)

Ovaj članak ili dio članka zahtijeva stilsku doradu. (Rasprava) Članci na Hrvatskoj internetskoj enciklopediji (HIE) moraju biti pisani enciklopedijskim stilom.

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Privlaka je naselje i općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Zadarskoj županiji.

Zemljopis

Privlaka je smještena na prostranom, ravnom poluotoku pjeskovitog tla (7 km dužine i 4 km širine) koji sa sjeveroistočne strane zatvara Ninski zaljev, a s jugozapadne Zadarski kanal. Od Nina je udaljena 2 km, a od Zadra je udaljena 18 km. Odlikuje se blagom mediteranskom klimom s 2.540 sunčanih sati godišnje.

Panorama Privlake s mostom u pozadini prema Viru.

Plitko priobalno more, obilje pitke vode o čemu i danas svjedoče brojni bunari razasuti po mjestu te obradiva pjeskovita površina, razlog su ranog naseljavanja čovjeka od neolitika kontinuirano do danas. O tome govore i bogati arheološki nalazi te ostaci sakralnih objekata.

Danas je Privlaka turističko mjesto, prije svega zahvaljujući brojnim pješčanim uvalama (na nekim mjestima i s ljekovitim blatom).

Mjesto je još poznato po sabunjarima, ljudima koji su mukotrpnim vađenjem pijeska iz mora postali nadaleko poznati te nakon 2. svjetskog rata izgradili bijeli grad Zadar udaljen samo 15 minuta vožnje. Sabunjari su ostavili dubok trag u životu privlačkog čovjeka, te je po njima nogometni klub u Privlaci dobio naziv "Sabunjar". Svojim drvenim brodovima (trabakulima, bracerima i leutima) su razvozili pijesak uzduž cijele hrvatske obale.

Prometna povezanost

Privlaka je na državnoj cesti D306, između Zadra i Vira. Do nje se lako može doći automobilom, samo je dvadesetak kilometara udaljena od Zadra, glavnog središta regije, koji je pak odlično povezan s cijelom Hrvatskom, a najbrže se dolazi državnom autocestom A1 u smjeru Zagreb - Split, a silazi se na čvoru Maslenica ili Posedarje i dalje se nastavlja magistralom prema Zadru. Iz smjera Rijeke koristite se Jadranskom magistralom. Prema svemu sudeći prometna povezanost ima veliki značaj za razvoj turističkog proizvoda što mu omogućava jednostavnu dostupnost. Kako je Privlaka okružena raznim prometnim mogućnostima upravo ta prometna infrastruktura ju čini zanimljivom turističkom destinacijom. No, iako je Privlaka iznimno dobro povezana svim vrstama prometnih veza, ona je i dalje zadržala svoju autonomnost, ne pretvorivši se u tranzicijsko odredište između većih gradova i mjesta. Izgradnjom nove dionice auto-ceste Zagreb-Zadar s izlazom na Posedarje i probijanjem tunela Sveti Rok, turistička potražnja Privlake je od 2005 do 2009. godine porasla za 40% što je iznimno dobar rezultat. Kako bi se dodatno povećala povezanost Privlake s otocima u okruženju ( Pag, Preko itd.), prošle godine su uspostavljene dodatne brodske linije. Spoznavši značaj prometne povezanosti uvedene su i redovne autobusne linije Zadar-Privlaka koje voze više puta dnevno sedam dana u tjednu.

Osim autobusne povezanosti sa Zadrom poseban značaj je i novo autobusno pristanište koje povezuje Privlaku i s ostalim dijelovima Hrvatske. Prema svemu sudeći može se zaključiti da prometna povezanost posebno doprinosi turističkom razvoju Privlake i njenom daljnjem poticanju turizma.

Prirodni resursi

S obzirom na raznovrsnost klimatskih uvjeta te geoloških i bioloških prilika Hrvatske, koja predstavlja i Mediteran i kontinent, vrlo brzo je shvaćeno da prirodni dar koji posjeduje, može eksploatirati u turističke svrhe, ali ga treba i dobro zaštiti kako se ta jedinstvenost ne bi uništila. Stoga, u aktualnom Zakonu o zaštiti prirode u Hrvatskoj ima osam kategorija prostorne zaštite. Budući da prirodne vrijednosti predstavljaju temelj razvoja turizma, ne samo u Republici Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu, Privlaka kao turističko mjesto posebno se oslanja na sve prirodne potencijale koji je okružuju, a to su more, blato za koje se vjeruje da pomaže zdravlju i bilje te blizina Velebita koji omogućava dodatne turističke animacije i aktivnosti.

More kod Privlake Jadransko more i obalni prostor Republike Hrvatske osebujni su i jedinstveni zbog bogatstva života, čistoće i prozirnosti mora, te razvedenog krajolika. Temeljna je strateška orijentacija Republike Hrvatske održivo gospodarenje Jadranskim morem, obalom i otocima, te očuvanje neprocjenjivih bogatstava i prirodne datosti morskih eko-sustava i obalnog prostora, omogućujući uravnotežen razvoj gospodarskih djelatnosti na obalnom i otočnom području. U prostoru Jadranskog mora, obale i otoka nalaze se najvredniji, ali i najosjetljiviji prirodni eko-sustavi Hrvatske. Ovdje se odvijaju procesi koji ovise o uzajamnom djelovanju mora i kopna. Sve ove osobitosti iziskuju posebno brižno i osmišljeno gospodarenje. Razvojni pritisci i negativni utjecaji na prirodne eko-sustave sve su izraženiji. Pritisci koji se svojim obimom i sveprisutnošću nameću jesu: nekontrolirana gradnja i apartmanizacija obalnog pojasa, razvoj turizma, akcidenti pri transportu i pretovaru nafte i naftnih prerađevina, problem balastnih voda, te izlov i prelov ribljeg fonda. Svaki od navedenih problema nosi ozbiljne rizike za okoliš s ireverzibilnim posljedicama vezanima uz značajne ekonomske i socijalne faktore. Iako je more temeljni resurs turističke ponude Privlake, već dugi niz godina Županija i Općina pomno paze ne čistoću mora i njegove okolice.

Temperatura jadranskog mora kod Privlake kreće se od 22 i 25 °C ljeti i 5 do 15 °C zimi. Prozirnost i modrina daleko su veće od drugih mora, te prozirnost iznosi i do 56 metara. Salinitet iznosi 38‰, što je više od svjetskog prosjeka. Morske struje su slabog intenziteta, uz istočnu, hrvatsku obalu, su tople, a uz zapadnu talijansku su hladne. Jadransko more obiluje biljnim i životinjskim svijetom. Nastanjuju ga brojne vrste riba, sisavaca, mekušaca, rakova, bodljikaša, planktona, algi, spužvi i drugi organizmi. Zbog svega toga more kod Privlake pruža velike mogućnosti za razvoj turizma i ribarstva. U okolici Privlake mogu se naći razne podmorske špilje, arheološka nalazišta, olupine i raznovrstan bogati morski život. Zbog toga, a i svojih prirodnih ljepota jako je popularna među roniocima. Pojava podzemnoga reljefa, posljedica je tektonskih pomicanja, abrazije i erozije koje su se dogodile prije nekoliko milijuna godina u doba kada su određeni dijelovi morskog dna jos bili kopno ili obalno područje. Neravna područja morskoga dna stalno se smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka zemlje. Taj je proces spor, no stalan, no vrlo interesanta za ronioce i speleologe. Morske struje u privlačkom kanalu su pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku, temperaturi i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Postoje i one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode s toplijih područja u hladnija. Tijekom toga kretanja površinski sloj vode se hladi i spušta se prema morskome dnu. Jadranske se morske struje teže primjećuju. Brzina struja mijenja se u odredbenim područjima, no to ovisi i o vremenskim razdobljima. Prosječna brzina morske struje je oko 0,5 čvorova, no one mogu doseći brzinu i od 4 čvora. Prema zadnjim istraživanjima Zavoda za kakvoću voda, more u privlačkoj uvali ocijenjeno je najvišom ocjenom. Iako more kod Privlake predstavlja primarni prirodni resurs koji privlači turiste, položaj Privlake značajan je utoliko što se u njenoj blizini nalazi kraljevski grad Nin (2 km) te Park prirode Velebit (50 km) i Nacionalni park Paklenica (30 km).

Stanovništvo

Stanovništvo Privlake zaposlenjem mahom ovisi o centru županije Zadru. Kroz povijest stanovništvo se bavilo prvenstveno djelatnostima vezanim uz more, kao što su ribolov, pomorstvo i sabunjarenje odnosno vađenje morskog pijeska, te poljodjelstvom osobito vinogradarstvom. Danas se stanovništvo bavi raznim djelatnostima, ali ostalo je mnoštvo ribara kao uspomena na stara vremena. Privlaka je mjesto koje je podijeljeno na zaseoke, pretežno po prezimenima, ali u novije vrijeme i nove zaseoke na kojima su ljudi napravili kuće radi komasacije zemlje.

Povijest

Kontinuitet naseljavanja u dijelu privlačkog poluotoka (današnjeg Gaza, Solina, Supetra i Gaja) ogleda se u nalazima kamenih izrađevina. Najraniji grobovi Liburna čije će naselje na otočiću u prostranoj laguni, stara Aenona (Nin), postati jedno od najznačajnijih uporišta, utvrđeni su upravo na prostoru Privlake i nedalekih Vrsiju. Kontinuitet života na privlačkom poluotoku nastavio se u antičkom razdoblju i kasnije. Prvi pisani spomen Privlake sačuvan je iz 1296. gdje se spominje kao vinogradarsko mjesto, a ona je kroz povijest poznata kao mjesto pomoraca, ribara, a posebno kao "sabunjara" (pjeskara). Velike količine vode i plodno tlo od prapovijesti su omogućavali život na privlačkom poluotoku. Prvi spomen Privlake sačuvan je u ispravi od 10. travnja 1296. godine. Zadranin Ivan sin Mira iz Nina, zamolio je toga dana zadarskog bilježnika Tarallo Henrika da mu sastavi oporuku u kojoj se između ostalog navodi: Vinea mea de Privlaka – moj vinograd u Privlaci. U toj ispravi - oporuci ili teštamentu Ivana podrijetla iz Nina, a nastanjenog u Zadru, sačuvan je prvi pisani spomen Privlake. O bogatoj povijesti Privlake svjedoče i brojni arheološki nalazi te ostaci sakralnih objekata među kojima su: Crkva Sv. Barbare (13. st.) koja se nalazi kod zaseoka Grbići sa sjeverne strane ceste koja iz Nina vodi u Privlaku,ostaci crkve Sv. Kate iz 14. st. koja se nalazi na manjoj uzvisini usred vinograda, oko 1 km sjevernije od Sv. Barbare, označena je i na dvije karte, topografskoj iz 1675. i na Coronellijevoj karti iz 1678 god. Crkva Sv. Vida (14. st) jedina je starija sačuvana crkva na privlačkom poluotoku i bila je župna crkva sela Kupara. Sv. Vid je zaštitnik ljekarnika, pivara, plesača, glumaca, gluhonjemih. Ostala je poljska crkva i danas se u njoj provodi Služba Božja samo na dan Sv. Vida, 15. lipnja. Župna crkva Sv. Marije (19. st.) smještena je na nekadašnjoj periferiji sela i upravo iz tog razloga s vremenom našla se na glavnoj prometnici, danas asfaltnoj cesti na neograđenom, brisanom prostoru. Na glavnome oltaru nalazi se zanimljiva pala iz ciklusa Marijina života. Iako ne spada u vrhunska djela baroknih majstora, slika je zanimljiva upravo svojom baroknom narativnošću. Župna crkva sv. Marije se ubraja u najljepše primjere izvorne klasističke arhitekture u Dalmaciji.

Od ostalih crkvi na privlačkom području svakako još treba spomenuti i crkvu Sv. Petra iz 17.st. te crkvu sv. Kristofora (1398.g) od kojih danas ništa nije vidljivo. Stare privlačke crkve, kao graditeljska baština, makar u oskudnim ostatcima, odražavaju kulturu kršćanskih stoljeća, a danas se pred nama pojavljuju kao jedinstveno zdanje, koje se gradilo i dograđivalo generacijama. U privlačkim crkvama u razdoblju od 13. - 19. st. ogleda se materijalna i duhovna kultura mjesta, koje je dijelilo sudbinu biskupskog grada Nina u njegovu usponu, kad je bio sijelo hrvatske županije, biskupije i neko vrijeme srednjovjekovne hrvatske države, ali i u svim nedaćama koje je ovaj slavni grad proživio. Prema najstarijim dokumentima, Privlaka je bila sastavni dio ninskog distrikta. Moglo bi se reći da je Privlaka bila šire područje grada Nina, a u skolpu crkvenog ustroja Privlaka je bila jedna od župa Ninske biskupije.

Sjeverno od crkvice Sv. Vida, u polju, nalazi se najpoznatiji od mnogobrojnih privlačkih bunara – Sokolar – za koji se veže legenda o nesretnoj ljubavi: ... Sokolar, pošto gorkim suzama zali jagodu, sav tužan i rasplakan dođe kući majci. Prislavka, njegova majka, koja također, zbog sinovljeva sna, bijaše zdvojna i, kad ga ugleda onako tužna gdje dolazi kući, prestrašena, upita ga što mu je. A on joj ispripovijedi sve po redu kako se bijaše dogodilo. Tada mu ona, tješeći ga, obeća naći ljepšu, plemenitiju i kreposniju draganu. Ali on, ni za što ne mareći i prostrijevši se majci na krilo, ne mogući se utješiti, neprestano cvileći i jadikujući, na majčinu krilašcu, po sili nebeskoj, pretvori u vodu. A ta voda još nosi njegovo ime, Sokolar ... Petar Zoranić, Planine - Pripovijest o prijetvoru Sokolara, godine 1536

O važnosti Privlake na gospodarskom području još od vremena antičkih ladanjskih vila svjedoče arheološki nalazi, ali i arhivski pisani dokumenti o brojnim bazenima za uzgoj soli tijekom srednjeg vijeka. Zbog svega toga područje privlačkog poluotoka zanimljivo je za istraživački rad prije svega arheolozima i povjesničarima, a zatim i povjesničarima umjetnosti u vezi s pitanjem velikog broja ranosrednjovjekovnih crkava na tom području. Od dosad objavljenih spisa zadarskih bilježnika, Privlaka se spominje u nekoliko dokumenata prvog objavljenog sveska Spisi zadarskog bilježnika Andrije pok. Petra iz Cantùa u Lombardiji za razdoblje od 1353. do 1355. godine. Riječ je o četiri ugovora kupoprodajnog karaktera u kojima se prodaju solane na području Privlake, ninskim i zadarskim trgovcima i obrtnicima. Među objavljenim izvorima za navedeno razdoblje posebice valja izdvojiti one dokumente koji svjedoče o prvim početcima Privlake i dokumentima u kojima se ime Privlaka spominje po prvi put. Takvih je izvora nekoliko, a riječ je o listinama koje predstavljaju pravni dokument o kupoprodajnim ugovorima ili obiteljskoj ostavštini, pri čemu je uvijek riječ o kupoprodajnim ugovorima zemljišta koje su srednjovjekovni plemići zadarskoga distrikta imali u mjestima u Privlaci. Podatke o Privlaci također nalazimo u objavljenom Inventaru dobara Mihovila Suknara pok. Petra iz godine 1385. u kojem se, osim popisa dobara, nalaze i regeste dokumenata obiteljskog arhiva spomenutog Suknara. Ukupno je pet objavljenih takvih dokumenata za Privlaku, a odnose se na razdoblje od 1353. do 1385. godine. Riječ je o ugovorima koji su sklopljeni u tom razdoblju, a sadržani su u popisu inventara iz 1385. godine. Prvi spomen Privlake sačuvan je u ispravi iz 13. stoljeća kad je Zadranin Ivan zamolio zadarskog bilježnika Tarallo Henrika da mu sastavi oporuku u kojoj se između ostalog navodi: Vinea mea de Privlaka - moj vinograd u Privlaci. Nakon Domovinskog rata Privlaka je u sastavu Grada Nina (1993. - 1997.), a od 1997. se izdvaja i postaje samostalno općinsko središte.

Poznate osobe

• Josip Skoblar - nogometaš,
• Linda Begonja - glumica,
• don Ivica Mustać - vikar Zadarske Nadbiskupije, ^{[nedostaje izvor]}
• Josip Mustać - svećenik
• Josip Kolanović - hrvatski arhivist i povjesničar
• Ana Glavan - HTV-ova novinarka ^{[nedostaje izvor]}
• Josip Kolanović - ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu u mirovini ^{[nedostaje izvor]}
• Zdravko Mustać - redatelj ^{[nedostaje izvor]}
• Antonela Begonja - prvakinja Hrvatske je u K1, Full Contactu i Lowu Kicku (2012.)!-->

Obrazovanje

U centru je smještena Osnovna škola Privlaka, koja je nekoć nosila ime "Vlado Bagat".

Kultura

U Privlaci djeluje Kulturno umjetničko društvo "Privlaka", ženska Klapa "Libar" te Aktiv Dobrovoljnih Davaoca Krvi. KUD Privlaka je osnovan 2002.godine te okuplja oko sebe svu povijesnu ostavštinu Privlačkog kraja. Ženska klapa Libar koja sudjeluje na svim značajnim susretima klapa u hrvatskoj gdje polučuje zapažene rezultate. Aktiv DDK vezuje oko sebe više od 200 davatelja krvi, s time da je prosjek godina davalaštva 27, dok se u tri godišnja darivanja krvi prikupi i do 150 doza darovane krvi.

Šport

U Privlaci djeluju brojne sportske udruge kao što su košarkaški, nogometni i malonogometni klubovi koji uglavnom nose tradicionalno ime ovog kraja - "Sabunjar". Također djeluju i šahovski klub "Sveti Vid" koji igra u drugoj Hrvatskoj šahovskoj ligi dok klub ima i kadete koji su igrali prvu kadetsku ligu hrvatske 2011 te juniore koji su igrali prvu juniorsku ligu 2012.g. Također djeluje i sportsko-ribolovno društvo "Morski Konjić".

U Općini djeluje i Nogometni klub Sabunjar.

Privlaka je poznato surfersko mjesto. Sabunike su, pored Bola na Braču najpoznatija surferska destinacija zbog povoljnog vjetra s Velebita, što Privlaku čini još atratkivnijim turističkim odredištem za sve one koje se žele baviti aktivnim turizmom i vodenim sportovima.

Vidi još

• Sabunike

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Privlaka (Zadarska županija) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.