Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Živko Jeličić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 638681 od 2. siječanj 2026. u 17:30 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Živko Jeličić (Split, 7. lipnja 1920. - Split, 23. veljače 1995.), hrvatski književnik i književni kritičar.

Životopis

Srednju školu je pohađao u Splitu. Pohađao je Klasičnu gimnaziju, gdje je bio razredni kolega s Vojkom Krstulovićem, poznatim splitskim HSS-ovskim djelatnikom[1]. Poslije Drugog svjetskog rata radio je u nakladničkog djelatnosti u Zagrebu, a od 1953. godine predavao je književnost na Pedagoškoj akademiji u Splitu. Od 1954. godine bio je glavni urednik časopisa Mogućnosti, jedan od pokretača nakladničke kuće Čakavskog sabora, poslije Književni krug u Splitu. Prva zbirka pjesama Bijeli kum i poema Koliba u inju tematski su vezane uz rat, a književni ugled stekao je romanima Kap stida, Mlaka koža, Staklenko u kojima portretira građanske intelektualce. Znamenita mu je romaneskna trilogija Splitski triptih, koju čine romani Ljetnih večeri (1966.), Šašava luna (1973.) i Balada o kostima (1988.). U trilogiji je antijunak dr. Toni Kolumbić koji pokušava sačuvati goli opstanak u povijesnim vrtlozima. Jeličić uz likove u djelu razotkriva i funkcioniranje represivnih mehanizama vlasti.[2] Napisao je novele Gola Julija i Posljednji bizantski car.

Pisao je kritike, eseje i studije te radio drame, televizijske (Buža) i filmske scenarije za filmove Nedjelja Lordana Zafranovića, Bablje ljeto Nikole Tanhofera i Prijeki sud (prema motivima Šašave lune) Branka Ivande. [3] Urednički potpisao više desetaka knjiga u izdanju Književnoga kruga Split, kojemu je bio jedan od pokretača i član uredništva. Pjesme i proza prevođene su mu na engleski, francuski, mađarski, makedonski i slovenski jezik.[4]

Izvori

  1. Slobodna Dalmacija Željko Čulić: HSS u Splitu između dvaju svjetskih ratova (8) - Prekinuta mladost Vojka Krstulovića, 17. siječnja 2001.
  2. Balada o kostima. Književni krug Split. Pristupljeno 2. siječnja 2026.
  3. Živko Jeličić. Leksikon Marina Držića. Pristupljeno 2. siječnja 2026.
  4. Jagna Pogačnik i Bruno Kragić: JELIČIĆ, Živko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 2.1.2026. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/jelicic-zivko>.