Toggle search
Toggle menu
243,8 tis.
103
18
640 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Inačica 620777 od 29. lipanj 2025. u 11:18 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora |slika = Поляна с петроглифами.JPG |godina = 2021. <small>(44. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |dossier = 1654 |država = {{Z+X|RUS}} |karta = Rusija |karta-oznaka = Petroglifi Oneškog jezera |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|61|43|47|N|36|00|45|E|display=inline,title}} |ka...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora
Svjetska baština – UNESCO
Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora
Rusija
Godina uvrštenja: 2021. (44. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: ne
Poveznica: {{{poveznica}}} UNESCO

Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora su zajednički naziv za UNESCO-ovu svjetsku baštinu koja obuhvaća 33 nalazišta prapovijesnih petroglifa iz neolitika (oko 4,500. – 3,500. pr. Kr.) u Republici Kareliji u Ruskoj Federaciji. Petroglifi su također povezani s više od 100 arheoloških nalazišta, uključujući naselja, logore i jedno groblje datirano u isto vrijeme kada i ova umjetnost kamenog doba[1] .

Zaštićeno područje je podijeljeno u dvije skupine međusobno udaljene oko 300 km:

  • Petroglifi Oneškog jezera u okrugu Pudožski s 22 skupine i ukupno preko 1200 figura. Oni uglavnom prikazuju ptice, životinje, poluljudske i poluživotinjske figure, kao i geometrijske oblike koji mogu biti simboli mjeseca i sunca. Jedno od poznatijih nalazišta je na rtu Đavolji nos (Бе́сов Нос).
  • Petroglifi na obali Bijelog mora (Belomorski okrug ) ima 11 nalazišta s preko 3411 figura koje prikazuju prizore lova i plovidbe, uključujući njihovu pripadajuću opremu (jedrilice, lovačku i radnu opremu), kao i otiske stopala životinja i ljudi.

Ove rezbarije u stijenama nastale prije 7 do 4 tisućljeća, jedno od najvećih takvih nalazišta u Europi, upisane su na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi jer „pokazuju značajne umjetničke kvalitete i svjedoče o kreativnosti kamenog doba, te predstavljaju jedinstven uvid u život neolitskih kultura Fenoskandija, vjerovanjima i načinu života lovaca-ribara-sakupljača tijekom razdoblja od 600-800 godina”[1]. Postoje jasne sličnosti između kamene umjetnosti Oneškog jezera i Bijelog mora, posebno u tehnici klesanja u stijeni, kompozicijama kamene umjetnosti, prikazanim scenama i njihovom stilu, kao i u mjestima odabranim za klesanje, tj. horizontalnih motiva na kamenim pločama uz rub vode.

  • Petroglifi na obali Oneškog jezera
    Petroglifi na obali Oneškog jezera
  • Prikaz ljudske figure s Oneškog jezera
    Prikaz ljudske figure s Oneškog jezera
  • Kamena rezbarija koja prikazuje vidru ili guštera
    Kamena rezbarija koja prikazuje vidru ili guštera
  • Bjelomorski petroglif koji prikazuje 5 skijaša i jednog soba
    Bjelomorski petroglif koji prikazuje 5 skijaša i jednog soba
  • Petroglifi rta Besov Nos
    Petroglifi rta Besov Nos

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Petroglifi jezera Onjega i Bijelog mora na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) preuzeto 28. lipnja 2025.

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora
v •  • u
Svjetska baština Ruske Federacije
Europa
Kulturna dobra (18)
Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.)
Prirodna dobra (2)
Komijske prašume (1995.) • Zapadni Kavkaz (1999.)
Ruska zastava
Azija
Prirodna dobra (9)
Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)
Nematerijalna svjetska baština (2)
Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Petroglifi_Oneškog_jezera_i_Bijelog_mora&oldid=620777"