Aljaska

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 492720 od 29. travnja 2022. u 20:55 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir SAD država
Disambig.svg »Aljaska« preusmjerava ovamo. Za istoimeni poluotok, pogledajte Aljaska (poluotok).

Aljaska je 49. savezna država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijun km², a na tom prostoru živi 655.435 stanovnika (2004.) Hladna subpolarna klima uzrok je surovim uvjetima života. Važnost Aljaske uvjetovana je strateškim položajem i velikim rudnim (osobito zlato i srebro) i šumskim bogatstvom, te ribolovom.

Povijest

Aljaska je otkrivena u 18. stoljeću, u drugoj polovici stoljeća tamo su Rusi osnovali prva naselja. Poslije Krimskog rata Rusi su se bojali da će Aljasku osvojiti Amerikanci, pa su počeli pričati da ju je bolje prodati nego izgubiti u ratu. Amerikanci su kupili Louisianu od Francuza, otok Manhatan od Indijanaca, pa je američki ministar vanjskih poslova htio kupiti Aljasku. Ponuda je predana ruskom caru prije građanskog rata 1860. godine, a prodaja je izvršena 7 godina kasnije. 18. listopada 1867. u jednoj vojnoj bazi na istoku Aljaske, spuštena je zastava Carske Rusije, a na jarbol je podignuta zastava SAD, čime je označen prelazak Aljaske u vlasništvo SAD-a. Naime, SAD su kupile milijun i pol četvornih kilometara potpune divljine po cijeni od 4 centa po jedinici, što se kasnije ispostavilo kao jedna od najpametnijih transakcija u povijesti. Tadašnji državni tajnik Wiliam Suard obavio je pregovore o kupovini zemlje, za koju su mnogi smatrali da je zemlja snijega i leda, te su dogovor o transakciji zvali “Suardove ludorije”. Međutim, mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su na Aljasci otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog plina i ruda. Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine, a tamošnji stanovnici i danas slave 18. listopad kao dan Aljaske. Površina Aljaske iznosi 1.518.775 km2. Na Aljasci živi više od 600.000 ljudi. Glavni grad Aljaske je Juneau.

Administrativna podjela

Aljaska je podijeljena na 27 okruga (boroughs).

Najveći gradovi

Grad Pokrajina Stanovnici
1. travnja 2000 1. srpnja 2004
Anchorage Anchorage 260.283 272.687
Juneau Juneau 30.711 31.118
Fairbanks Fairbanks 30.224 30.435
Sitka Sitka 8.835 8.849
Ketchikan Ketchikan 7.922 7.423
Kenai Kenai 6.942 7.379
Kodiak Kodiak 6.334 6.264
Bethel Bethel 5.471 6.106
Wasilla Wasilla 5.469 7.738
Barrow Barrow 4.581 4.281
Palmer Palmer 4.533 6.163
Unalaska Unalaska 4.283 4.325
Valdez Valdez 4.036 4.041
Homer Homer 3.946 5.252
Soldotna Soldotna 3.759 4.018
Nome Nome 3.505 3.592
Petersburg Petersburg 3.224 3.020
Kotzebue Kotzebue 3.082 3.205
Seward Seward 2.830 2.987

Etničke grupe

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Indijanska plemena Aljaske

Indijanci: Kultura ovih Indijanaca pripada sub-arktičkom području lovaca i ribara (Athapaskan) i kulturi Sjeverozapadne obale (Tsimshian i Kaigani). Jezično pripadaju porodicama Athapaskan i Koluschan, i manjim dijelom plemenima Chimmesyan, Skittagetan i Eyak. Plemena: Ahtena, Dihai-kutchin, Eyak, Han, Ingalik, Kaigani, Koyukon, Kutcha-kutchin, Nabesna, Natsit-kutchin, Tanaina, Tanana, Tennuth-kutchin, Tlingit, Tranjik-kutchin i Vunta-kutchin.

Živi svijet

Popis vrsta

Izvori

Foto album

  • Rijeka Chena

  • Krajolik na Aljaski

  • Juneau

  • Dvije indijanske žene sa Aljaske

Panoramski pogled na rijeku Matanusku na Aljaski.
Magnify-clip.png
Panoramski pogled na rijeku Matanusku na Aljaski.
v • r • u
Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država
Savezne državeZastava Sjedinjenih Američkih Država
Savezno područje
Vanjska područja
i otočja SAD-a
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Aljaska&oldid=492720"