- PREUSMJERI Predložak:Infookvir SAD država
Sjeverna Dakota je savezna država SAD-a. Sjeverna Dakota je primljena u Uniju 2. studenoga 1889. Glavni grad je Bismarck, a najveći grad je Fargo.
Okruzi (Counties)
Sjeverna Dakota se sastoji od 53 okruga (counties)
Stanovništvo
Stanovništvo Sjeverne Dakote 2005. iznosilo je 2005 636,677 (US Census Burreau) a cjelokupna populacija SAD-a je bila 296,410,404. Etnička struktura je šarolika a 2000 sastojala se od 92.4% raznih pripadnika bijele rase, 31,329 Indijanca (cca 4.9%), 3,916 Afroamerikanaca. Većina pripadnika bijele rase su njemačkog (44%) i norveškog (30%) porijekla. Osim navedenih ima znatan broj državljana rođenih van SAD-a (12,114), poglavito iz Kanade, nadalje ima 3,606 pripadnika raznih azijskih naroda, 230 iz područja Oceanije i 7,786 Latinoamerikanaca (ovih posljednjih 2000. g.)
Prastanovnici Indijanci pripadaju jezičnom rodu Siouan i Caddoan. Caddoanska grupa porijeklom je sa juga i na područje Sjeverne Dakote došli su postepenim migracijama iz zemje Caddoa i nastanili se u području gornjeg Missourija, u povijesti su često nazivani Crnim Ponima (Black Pawnee), jer su porijeklom od kanibalskog plemena Pawnee, koje je prinosilo ljudske žrtve Jutarnjoj zvijezdi. Druga dva plemena su Hidatsa i Mandan u području rijeke Nož (Knife River), poznatih po uzgoju mandan-kukuruza. Od drugih plemena kojima Sjeverna Dakota nije domovina s vfemenom su navraćali Indijanci Assiniboin, Sioux i Plains Chippewa i Cheyenne. U Sjevernoj Dakoti danas na 4 rezervatima žive plemena: Sioux na Devil's Lake i Standing Rock; Chippewa na Turtle Mountain; i Mandan, Hidatsa i Arikara na Fort Berthold, kolektivno poznata kao Three Affiliated Tribes.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Sjeverna Dakota koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||
| |||||||||||||
