Krimski rat

Krimski rat (1853.-1856.)
sukob: Rusko-turski ratovi
Opsada Sevastopolja, slika Franza Roubauda iz 1904.
Vrijeme 1853.-1856. Mjesto Krim, Balkan, Crno more, Baltičko more Ishod Pobjeda saveznika, Mirovni ugovor iz Pariza 1856.
Sukobljene strane
Osmansko Carstvo Ujedinjeno Kraljevstvo Drugo Francusko Carstvo Kraljevina Sardinija	Rusko Carstvo Bugarska Legija
Postrojbe
Ukupno: 1,000.000 300.000 Turaka 400.000 Francuza 250.000 Britanaca 30.000 Sarda 4.250 Njemačka brigada 2.200 Švicarska brigada	700.000 Rusa 7.000 Bugara
Gubitci
374.600 ukupno ubijenih Francuza: 100.000 od toga 10.240 ubijenih u borbama 20.000 umrlih od rana, i oko 70.000 umrlo od bolesti Britanaca: 2.755 ubijenih u borbama, 2.019 umrlih od rana 16.323 umrlih od bolesti Sardi: 36 žrtava Talijani: 2.050 ukupnih žrtava Turci: ukupno ubijenih i ranjenih oko 200.000 ukupno ubijenih oko 50.000	143.000 ukupno ubijenih 25.000 ubijenih u borbama 16.000 umrlih od rana 89.000 umrlih od bolesti

Krimski rat 1853. – 1856., vodio se između Ruskog Carstva i alijanse koju su tvorili; Velika Britanija, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija. Rat su karakterizirale katastrofalne odluke zapovijednog kadra Alijanse i loša logistika svih zaraćenih strana (koja je rezultirala u velikim gubitcima nevezanim za ratne operacije).

Uzroci

Napoleon III. je težio za međunarodnim utjecajem. Došlo je do spora oko prava na čuvanje svetih mjesta u Palestini (crkva Kristova rođenja u Betlehemu itd.) Sultan pod pritiskom popušta Francuzima.

Tijek rata

Britanija i Francuska šalju svoju mornaricu u Dardanele, a Rusija za to vrijeme okupira Vlašku i Moldavsku. Pokušaj postignuća dogovora na konferenciji velikih sila u Beču ne uspijeva te Turska objavljuje rat Rusiji i napada njihove snage u Vlaškoj. Rusija se nada podršci Austrije i Pruske, međutim ta pomoć izostaje. Ovaj događaj je definirao kraj Svete Alijanse. Francuzi, Britanci i Turci se iskrcavaju na Krimu i opsjedaju Sevastopolj. Dolazi do bitaka na Baltiku, Dunavu i u Zakavkazju. U Krimskom ratu dogodila su se velika stradanja vojnika, praćena smrću većinom zbog ranjavanja, bolesti i smrzavanja. Žena zaslužna za brigu o ranjenicima bila je Florence Nightigale, poznata i kao "Dama sa svjetiljkom". Zanimljivo je da je i ovo prvi rat s kojeg su izvještavali reporteri.

Završetak rata

Rat zapravo završava smrću Nikole I. Ubrzo pada i Sevastopolj. Britanska mornarica blokira Baltik i prijeti Sankt Peterburgu. Austrija prijeti ulaskom u rat te novi ruski car Aleksandar II. pristaje na primirje i pregovore. Mirom u Parizu potvrđena je cjelovitost i nezavisnost Osmanskog Carstva, odlučeno je da na Crnom moru nijedna sila ne smije držati svoju ratnu flotu, ali da su Dunav i tjesnaci otvoreni za sve trgovačke brodove. Vlaška i Moldavska se pod zaštitom velikih sila ujedinjuju i osamostaljuju te nastaje Rumunjska.

Značajnije bitke:

• 11. studenog 1853. – uništenje osmanske flote kod Sinopa
• 20. rujna 1854. – Bitka na rijeci Aljmi
• rujan 1854. – rujan 1855. – Opsada Sevastopolja
• 25. listopada 1854. – Bitka kod Balaklave i juriš lake konjice
• 5. studenog 1854. – Bitka kod Inkermana
• 17. veljače 1855. – Bitka kod Jevpatorije
• 25. kolovoza 1855. – Bitka na Crnoj rijeci
• 28. studenog 1855. – Opsada Karsa

Rat je završio pobjedom Alijanse.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Krimski rat koji govori o ratovanju ili oružju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.