Kolutićavci

Kolutićavci
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Natkoljeno:	Lophotrochozoa
Koljeno:	Annelida Lamarck, 1809.
Razredi
Polychaeta Clitellata

Kolutićavci (Annelida) su životinje iz skupine beskralješnjaka, a dobili su ime po tome što im se tijelo sastoji od više kolutića. Upravo na osnovi te specifične građe tijela svrstani su u zasebno koljeno u okviru grupe koljena Lophotrochozoa svrstanih među Protostomia. Kolutićavci se dijele na tri razreda, mnogočetinaše, Myzostomida i pojasnike, a pojasnici se zatim dijele na maločetinaše i pijavice. Ukupno, u ovu skupinu spada oko 18.000 različitih vrsta. Najveća poznata vrsta živi u Australiji i može narasti do dužine od 3 m (Megascolides australis), kao i jedna vrsta (Eunice aphroditois) koja živi u moru koja dosiže sličnu dužinu a ima do 1000 kolutića. Najmanje vrste žive u podzemnim vodama i u prostoru između zrnaca pijeska morske obale (Mezopsamon) a dosežu dužinu od 300 mikrona, dok je vrsta Dinophilus gyrociliatus duga čak samo 50 mikrona.

Građa

Najvažnije evolucijske promjene koje su se dogodile kod kolutićavaca u odnosu na crvolike životinje je, da imaju sekundarnu trbušnu šupljinu (Coelom) i da su segmentirane. U svakom se kolutiću organi ponavljaju, živčani je sustav ljestvičast, oplodnja je unakrsna, a prvi se put javlja zatvoren optjecajni sustav (krvotok).

Predstavnici koljena kolutičavaca jesu dvobočno simetrične životinje, mekanog, ravnomjerno kolutičavog tijela izvana i iznutra koje nastanjuju mora, kopnene vode i vlažno tlo. Na tijelu većine kolutićavaca razlikujemo usni kolutić ispred kojed se nalazi nabor akron, kolutiće trupaa i analni kolutić.

Tijelo kolutičavaca izvana obavija jednoslojna epiderma pokrivena tankon otpornom kutikulom. U epidermi se nalaze brojne žljezdane stanice i osjetila. Epiderma ima pokrovnu, zaštitnu, ali i ulogu disanja jer večina kolutičavaca nema posebne organe za disanje (kopneni kolutičavci poput gujavice i manji vodeni kolutičavci). Ispod epiderma nalazi se sloj prstenastih i uzdužnih mišića, a u unutrašnjosti tijela pružaju se i kosi mišići. Stezanjem prstenastih mišića tijelo kolutičavaca se izdužuje, a stezanjem uzdužnih skraćuje se.

Kolutičavci imaju u svakom kolutiću s trbušne strane jedan par živčanih ganglija koji su međusobno povezani tako da živčevlje ima ljestvičav izgled. S leđne strane tijela ispred usta nalazi se moždani ganglij, iznad ždrijela je par nadždrijelnih ganglija prstenasto povezanih s jednim parom proždrijelnih ganglija. Proždrijelni gangliji čine početak trbušne živčane vrpce koja je ljestvičavo organizirana.

Jedna od najpoznatijih porodica kolutićavaca su gujavica.

Probavni sustav

Kolutićavci imaju jednostavan i otvoren probavni sustav. Hrana im ulazi kroz usta pa u ždrijelo, prolazi kroz dugačko crijevo i izlazi kroz crijevni otvor.

Disanje

Većina kolutićavaca na kopnu diše kožom pomoću procesa zvanog difuzija. To je i jako korisno za njih jer pomoću difuzije plinovi lako ulaze u krv i lako se izlučuju štetne tvari u okoliš.

Kretanje

Na trupnim kolutićima mnogočetinaša nalaze se sa svake strane strukture za kretanje - parapodiji, a kod maločetinaša, sa svake strane i trbušno, redovi manje ili više uočljivih četina. Pijavice nemaju ni parapodije ni četine.

Podrijetlo

Kolutićavci su se razvili od predaka koji su imali kolutićavo tijelo. Ti prastari kolutićavci su imali izdanke koji se smatraju početkom razvoja nogu.

Razredi

• Razred Clitellata Michaelsen, 1919
  • Podrazred Hirudinea
  • Podrazred Oligochaeta
• Razred Polychaeta

Vanjske poveznice

Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Annelida
	Wikivrste imaju podatke o: Annelida

Nedovršeni članak Kolutićavci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.