Kistanje

PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Ostaci rimske građevine u Kistanjama

Željeznički kolosjek u Kistanjama

Kistanje je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis

Općina Kistanje nalazi se na području Bukovice uz željezničku prugu Knin-Zadar i državnu cestu Knin-Benkovac, oko 25 km zapadno od Knina.

Općinska naselja

Biovičino Selo, Đevrske, Gošić, Ivoševci, Kakanj, Kistanje, Kolašac, Krnjeuve, Modrino Selo, Nunić, Parčić, Smrdelje, Varivode, Zečevo

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Kistanje imala je 3.481 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:^[1]

Biovičino Selo - 223
Đevrske - 293
Gošić - 46
Ivoševci - 360
Kakanj - 49
Kistanje - 1.909
Kolašac - 50
Krnjeuve - 74
Modrino Selo - 47
Nunić - 110
Parčić - 22
Smrdelje - 111
Varivode - 124
Zečevo - 63

Većinsko stanovništvo su Srbi (57,1 %), dok su Hrvati, koji čine 41,3 % stanovništva općine, uglavnom doseljeni iz Janjeva na Kosovu, uz iznimku sela Nunića, gdje su Hrvati činili značajan dio stanovništva i prije Domovinskog rata.

Nacionalni sastav, 2001.

Srbi - 1.736 (57,14)
Hrvati - 1.255 (41,31)
Albanci - 5
Makedonci - 3
Crnogorci - 1
Talijani - 1
Mađari - 1
ostali - 30 (0,99)
nepoznato - 6

Popisi stanovništva

Prvi popis stanovništva u Kistanjama proveden je 1857. godine.

1857. - 1304 stanovnika
1881. - 1329 stanovnika
1910. - 1400 stanovnika
1931. - 2353 stanovnika
1953. - 2310 stanovnika
1981. - 1976 stanovnika
1991. - 2046 stanovnika

Uprava

Povijest

Ime Kistanje se prvi put spominje 1408. godine kao Kyztane^[2] u nekom dokumentu na latinskom jeziku. Mjesto je nastalo u blizini ruševina rimskog logora (Burnum) i srednjovjekovne crkvice.^[3] U srednjem vijeku nalazi se u sastavu župe Luka, a pripadala je knezovima Šubićima. U 16. stoljeću i u prvoj polovici 17. stoljeća palo je pod tursku upravu.^[3]

Prva općina osnovana je 1854. godine, a pošta godinu dana kasnije.

Škola u Kistanjama postoji od 1856. godine, a osnovana je kao pučka škola na narodnom jeziku, ostavština upravnika manastira Krka.

Religija

Prva crkva i to katolička, crkva Svetog Nikole sagrađena je 1537. godine. U Kistanjama je 1636. zabilježeno 650 katolika. U lipnju 1691. doselilo se (u bijegu od Turaka) 40 obitelji istočnog obreda s 300 osoba.^[3] Godine 1888. sagrađena je crkva sv. Ćirila i Metodija, a 1894. godine na traženje službenika u državnoj upravi katoličke vjeroispovijedi sagrađena je katolička župna crkva Prikazanja Blažene Djevice Marije – Gospa od zdravlja, u narodu kasnije poznata kao "Luca". Blagoslovio ju je 1895., zadarski nadbiskup Grgur Rajčević. Tada je ustanovljena i župa.^[3]

U listopadu 2000. započeta je gradnja nove župne crkve i svetišta sv. Nikole, biskupa, zaštitnika Janjeva. ^[3]^[4]

Gospodarstvo

Poznate osobe

Josif Giuzeppe Modrić, književnik i putopisac
Mirko Korolija, književnik
Simo Dubajić, jugoslovenski partizanski časnik

Spomenici i znamenitosti

ostatci rimskog vojnog logora Burnum (Šupljaja) kod Ivoševaca
crkva Gospe od Zdravlja u Kistanjama
župna crkva svetog Nikole u Kistanjama
pravoslavni samostan Krka
pravoslavna crkva Svetog Ćirila i Metoda

Obrazovanje

Osnovna škola "Kistanje"

Kultura

U Kistanjama djeluje Udruga mladih "Atlas" koja redovito ogranizira kulturna događanja kao što su predstave, predavanja, izložbe fotografija i sl. Aktivna je i udruga "Novo Janjevo" i Klapa "Zvono"

Udruga mladih Atlas^[5]
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"

Šport

U Kistanjama je do 1995. godine djelovala NK Bukovica Kistanje, ali se nakon oslobodilačke operacije Oluja i vraćanja Kistanja pod hrvatsku vlast, klub gasi. Nakon većeg doseljavanja Hrvata, pretežito s Kosova, mještani osnivaju NK Janjevo kao uspomenu na mjesto iz kojeg su došli. Klub se danas natječe u 1. ŽNL Šibensko-kninske županije.