Kijevo

PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Kijevo je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis

Kijevo je smješteno na prometnici između Knina i Sinja, u plodnoj dolini između planina Dinare i Svilaje. U blizini Kijeva nalaze se izvori rijeka Cetine i Krke, te najviši vrh Hrvatske, Sinjal.

Klima

Na području Kijeva miješaju se kontinentalna i blaga sredozemna klima. Ljetna srednja kolovoška temperatura iznosi 26,5°C, a zimska siječanjska -6°C. Snijeg, izuzev vrh Dinare i katkada vrh Kozjaka, rijedak je i kratkotrajan, a visina mu je obično od 10 do 20 cm. Prosječna godišnja količina oborina iznosi od 1000 do 1250 mm. Najkišovitiji su mjeseci listopad i prosinac, a najsušniji su srpanj i kolovoz. Prosječno u selu ima 2200 do 2300 sunčanih sati. Karakteristični vjetrovi ovog kraja su bura, jugo i doljnjak.

Stanovništvo

Popis 2011.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Kijevo imala je 417 stanovnika, raspoređenih u samo jednom naselju - Kijevu.

Vjerski je 100 % rimokatoličko, a etnički hrvatsko.^[1]

Kretanje broja stanovnika za Kijevo

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.^[2]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:600 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:3000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:500 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:250 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.
bar:2011 text:2011.

PlotData=

color:barra width:20 align:left

bar:1857 from:0 till: 1276
bar:1869 from:0 till: 1230
bar:1880 from:0 till: 1279
bar:1890 from:0 till: 1499
bar:1900 from:0 till: 1836
bar:1910 from:0 till: 2125
bar:1921 from:0 till: 2125
bar:1931 from:0 till: 2707
bar:1948 from:0 till: 1741
bar:1953 from:0 till: 1830
bar:1961 from:0 till: 1853
bar:1971 from:0 till: 1736
bar:1981 from:0 till: 1341
bar:1991 from:0 till: 1261
bar:2001 from:0 till: 533
bar:2011 from:0 till: 417

PlotData=

bar:1857 at: 1276 fontsize:S text: 1.276 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 1230 fontsize:S text: 1.230 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 1279 fontsize:S text: 1.279 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 1499 fontsize:S text: 1.499 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 1836 fontsize:S text: 1.836 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 2125 fontsize:S text: 2.125 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 2125 fontsize:S text: 2.125 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 2707 fontsize:S text: 2.707 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 1741 fontsize:S text: 1.741 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 1830 fontsize:S text: 1.830 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 1853 fontsize:S text: 1.853 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 1736 fontsize:S text: 1.736 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 1341 fontsize:S text: 1.341 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 1261 fontsize:S text: 1.261 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 533 fontsize:S text: 533 shift:(-10,5)
bar:2011 at: 417 fontsize:S text: 417 shift:(-10,5)

TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Uprava

Povijest

Prvi svjetski rat

U vrijeme 1. svjetskog rata 34 ljudi iz Kijeva je poginulo.

Drugi svjetski rat

U vrijeme 2. svjetskog rata Kijevo je postalo dijelom Nezavisne države Hrvatske (NDH). U proljeće 1942. naselje su napali jugoslavenski partizani. Druga dalmatinska brigada 8. kolovoza 1942. je napala jako ustaško uporište Kijevo na cesti Knin—Vrlika. Nakon uporne borbe ustaše i njihova seoska milicija, koji su se dobro utvrdili, uvidjevši da ne mogu više izdržati, pobjegli su u Vrliku.^[3] Kijevo su napali četnici u vrijeme kad u općini nije bilo ni policajaca ni redara. Rezulutat četničkog napada je bio smrt 45 civila. U ovome ratu ukupno je poginulo 209 ljudi iz Kijeva. Oslobođenjem Kijeva i razbijanjem četnika u Civljanima oslobođeni partizanski teritorij znatno se proširio. On se sada proteže duboko iz Bosne preko Grahova, Kijeva i Civljana do Svilaje, a preko tog terena veže se s »Mućkom republikom«, koja se od Dinare preko Kozjaka prostire gotovo do samih Kaštela i mora^[3].

Domovinski rat

Kijevo je 1991. godine postalo poznato kao jedno od mjesta prvih i najžešćih napada pobunjenih Srba u stvaranju tzv. Republike Srpske Krajine. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je osnovalo policijsku postaju u Kijevu, koje je tada imalo 1.261 stanovnika od čega su 99,6 % bili Hrvati, kako bi se Kijevo branilo od lokalnih Srba iz okolnih sela Polača, Civljane i Cetina. Kijevo je uskoro bilo okruženo i opkoljeno srpskim jedinicama pod vodstvom Milana Martića, koji je 17. kolovoza 1991. zapovijedio postavljanje barikada na ulazu u Kijevo. Dan poslije, 18. kolovoza Martić je dobio ultimatum od stanovnika Kijeva i policije, u kojem se tražio odlazak srpskih jedinica.

Dne 26. i 27. kolovoza 1991. JNA je pod vodstvom Ratka Mladića napala naselje teškim naoružanjem, što je izazvalo bijeg hrvatskih braniteljskih snaga u Drniš. Preostalo stanovništvo napustilo je Kijevo zbog toga što je Kijevo bilo potpuno uništeno. (plan Spaljena zemlja)^[4] Novinarka tadašnje Radiotelevizije Beograd Vesna Jugović je izvještavala. I Milan Martić i Ratko Mladić optužio je ICTY za ratne zločine i etničko čišćenje. Milan Martić je osuđen.