Anicet – Hrvatska internetska enciklopedija

Anicet Anicetus

Pravo ime	Anicetus
Početak pontifikata	oko 154.
Kraj pontifikata	20. travnja 168.
Prethodnik	Pio I. (140. – 154.)
Nasljednik	Soter (166. – 174.)
Rođen	? Emesa, Sirija
Umro	20. travnja 167. Rim
Papinski grb
Svetac
Slavi se u	Rimokatolička Crkva
Spomendan	20. travnja
Simboli	papinska tijara, palma
Portal o kršćanstvu

Anicet, papa od 154. do 20. travnja 167.

Životopis

Podrijetlom je bio iz Emese u Sirije, a nije poznato kako se našao u Rimu. Čini se da je izbačen iz svoje Crkve na istoku dok se borio protiv gnosticizma. U to je doba u Rimu osobito bila raširena Marcionova misao, a u prvim se godinama svoga pontifikata Anicet, uz pomoć svetog Justina, nastojao oduprijeti tome nauku. Prema zbirci Liber pontificalis, Anicet je svećenicima zabranio nošenje duge kose.

Za njegova je pontifikata u Rim je došao posljednji živući učenik apostola, sveti Polikarp, kako bi se došlo do suglasja oko nadnevka slavljenja Uskrsa. Polikarpova Crkva u Smirni slavila je Uskrs četrnaestog dana mjeseca Nisan, što je dan židovske Pashe, i to bez obzira na dan u tjednu. S druge strane, rimska Crkva obilježavala je Uskrs uvijek nedjeljom. Euzebije Cezarejski piše:

„Polikarp nije uspio uvjeriti papu, ni papa Polikarpa. Razlika nije razriješena, no ostali su u dobrim odnosima.”

Ipak, ovo će pitanje biti uzrokom većih nesuglasica kroz sljedeća stoljeća. Euzebije također svjedoči da je u Anicetovo doba i kršćanski povjesničar Hegesip posjetio Rim, što će se često navoditi kao znak važnost što ga je tada u kršćanstvu imala rimska stolica.

Nakon 161. kad je carem postao Marko Aurelije, pojavila se naročita sljedba - montanizam. Bila je riječ o heretičkom pokretu koji je tražio krajnju askezu, što je sljedbenike ove sljedbe dovodilo do postupaka neprihvatljivih za tadašnje društvo. Zbog toga su mnogi biskupi bili osuđeni na smrt a progonstva su se kršćana umnožila. Tada su mučeništvo podnijeli sveti Polikarp i sveti Justin.

Mučeništvo i štovanje

Rimski martirologij donosi da je i sam Anicet umro mučeničkom smrću, no o tome nema podrobnijih podataka. Kao nadnevak u različitim se izvorima navodi 16., 17. ili 20. travnja. Po predaji on je bio prvi papa pokopan u Kalistovim katakombama, no 1604. njegovo je tijelo prenijeto u kapelu palače Altemps, nakon što je papa Klement VII. odobrio da, na molbu kneza Giovannija Angela Altempsa, ostaci ovoga pape budu pokopani u njegovoj obiteljskoj kapeli.

v • r • u Pape Katoličke Crkve

1. − 4. stoljeće	sv. Petar • sv. Lino • Anaklet • Klement I. • Evarist • Aleksandar I. • Siksto I. • Telesfor • Higin • Pio I. • Anicet • Soter • Eleuterije • Viktor I. • Zefirin • Kalist I. • Urban I. • Poncijan • Anter • Fabijan • Kornelije • Lucije I. • Stjepan I. • Siksto II. • Dionizije • Feliks I. • Eutihijan • Kajo • Marcelin • Marcel I. • Euzebije • Miltijad • Silvestar I. • Marko • Julije I. • Liberije • Damaz I. • Siricije • Anastazije I.

5. − 8. stoljeće	Inocent I. • Zosim • Bonifacije I. • Celestin I. • Siksto III. • Lav I. • Hilarije • Simplicije • Feliks III. • Gelazije I. • Anastazije II. • Simah • Hormizda • Ivan I. • Feliks IV. • Bonifacije II. • Ivan II. • Agapet I. • Silverije • Vigilije • Pelagije I. • Ivan III. • Benedikt I. • Pelagije II. • Grgur I. • Sabinijan • Bonifacije III. • Bonifacije IV. • Adeodat I. • Bonifacije V. • Honorije I. • Severin • Ivan IV. • Teodor I. • Martin I. • Eugen I. • Vitalijan • Adeodat II. • Donus • Agaton • Lav II. • Benedikt II. • Ivan V. • Konon • Sergije I. • Ivan VI. • Ivan VII. • Sisinije • Konstantin • Grgur II. • Grgur III. • Zaharija • Stjepan (II.) • Stjepan II. • Pavao I. • Stjepan III. • Hadrijan I. • Lav III.

9. − 12. stoljeće	Stjepan IV. • Paskal I. • Eugen II. • Valentin • Grgur IV. • Sergije II. • Lav IV. • Benedikt III. • Nikola I. • Hadrijan II. • Ivan VIII. • Marin I. • Hadrijan III. • Stjepan V. • Formoz • Bonifacije VI. • Stjepan VI. • Roman • Teodor II. • Ivan IX. • Benedikt IV. • Lav V. • Sergije III. • Anastazije III. • Lando • Ivan X. • Lav VI. • Stjepan VII. • Ivan XI. • Lav VII. • Stjepan VIII. • Marin II. • Agapet II. • Ivan XII. • Benedikt V. • Lav VIII. • Ivan XIII. • Benedikt VI. • Benedikt VII. • Ivan XIV. • Ivan XV. • Grgur V. • Silvestar II. • Ivan XVII. • Ivan XVIII. • Sergije IV. • Benedikt VIII. • Ivan XIX. • Benedikt IX. • Silvestar III. • Grgur VI. • Klement II. • Damaz II. • Lav IX. • Viktor II. • Stjepan IX. • Nikola II. • Aleksandar II. • Grgur VII. • Viktor III. • Urban II. • Paskal II. • Gelazije II. • Kalist II. • Honorije II. • Inocent II. • Celestin II. • Lucije II. • Eugen III. • Anastazije IV. • Hadrijan IV. • Aleksandar III. • Lucije III. • Urban III. • Grgur VIII. • Klement III. • Celestin III. • Inocent III.

13. − 16. stoljeće	Honorije III. • Grgur IX. • Celestin IV. • Inocent IV. • Aleksandar IV. • Urban IV. • Klement IV. • Grgur X. • Inocent V. • Hadrijan V. • Ivan XXI. • Nikola III. • Martin IV. • Honorije IV. • Nikola IV. • Celestin V. • Bonifacije VIII. • Benedikt XI. • Klement V. • Ivan XXII. • Benedikt XII. • Klement VI. • Inocent VI. • Urban V. • Grgur XI. • Urban VI. • Bonifacije IX. • Inocent VII. • Grgur XII. • Martin V. • Eugen IV. • Nikola V. • Kalist III. • Pio II. • Pavao II. • Siksto IV. • Inocent VIII. • Aleksandar VI. • Pio III. • Julije II. • Lav X. • Hadrijan VI. • Klement VII. • Pavao III. • Julije III. • Marcel II. • Pavao IV. • Pio IV. • Pio V. • Grgur XIII. • Siksto V. • Urban VII. • Grgur XIV. • Inocent IX. • Klement VIII.

17. stoljeće − danas	Lav XI. • Pavao V. • Grgur XV. • Urban VIII. • Inocent X. • Aleksandar VII. • Klement IX. • Klement X. • Inocent XI. • Aleksandar VIII. • Inocent XII. • Klement XI. • Inocent XIII. • Benedikt XIII. • Klement XII. • Benedikt XIV. • Klement XIII. • Klement XIV. • Pio VI. • Pio VII. • Lav XII. • Pio VIII. • Grgur XVI. • Pio IX. • Lav XIII. • Pio X. • Benedikt XV. • Pio XI. • Pio XII. • Ivan XXIII. • Pavao VI. • Ivan Pavao I. • Ivan Pavao II. • Benedikt XVI. Trenutačni: Franjo