Marcel I. Marcellus I. | |
---|---|
Pravo ime | Marcellus |
Početak pontifikata | 27. svibnja 308. |
Kraj pontifikata | 16. siječnja 309. |
Prethodnik | Marcelin |
Nasljednik | Euzebije |
Rođen | 255. Rim |
Umro | 16. siječnja 309. Rim |
Papinski grb | |
Svetac
| |
Slavi se u | Rimokatolička Crkva |
Spomendan | 16. siječnja |
Zaštitnik | konja, ergela i uzgajivača konja[1] |
Ostali pape imena Marcel | |
Portal o kršćanstvu |
Marcel I., papa od 27. svibnja 308. do 16. siječnja 309.
Životopis
Marcel je na mjesto pape došao nedugo nakon završetka Dioklecijanovih progona, odnosno kada je na mjestu cara bio prema kršćanima daleko tolerantniji car Maksencije. Marcel se posvetio obnovi crkve i njene organizacije, ali su njegovi napori doveli do sukoba sa lapsima - vjernicima koji su se pod prisilom bili odrekli vjere, te odbijali pokoru. Sukobi su s vremenom doveli do krvoprolića, što je Maksenciju dalo izgovor da pokrene nove progone, odnosno da Marcela uhiti i progna. Sam Maksencije je zaprijetio papi Marcelu najtežim mukama, ako se ne bude odrekao papinske službe i ako ne bude žrtvovao idolima. Prema jednoj legendi je Marcel bio prisiljen čuvati stoku za javne radove, te je na tom mjestu umro od gladi i vojničkog zlostavljanja. Danas mu se relikvije čuvaju u crkvi sv. Marcela u središtu Rima. Proglašen je svetim, a spomendan mu je 16. siječnja.
Izvori
- ↑ vjera i djela, pristupljeno 27. lipnja 2015.