Siksto I. Sixtus I. | |
---|---|
Pravo ime | Sixtus, Xystus |
Početak pontifikata | oko 115. |
Kraj pontifikata | oko 125. |
Prethodnik | Aleksandar I. (o. 106. - o. 115.) |
Nasljednik | Telesfor (o. 126. - o. 137.) |
Rođen | 42. Rim |
Umro | 125. Rim |
Svetac
| |
Slavi se u | Rimokatolička Crkva |
Spomendan | 3. travnja |
Ostali pape imena Siksto | |
Portal o kršćanstvu |
Životopis
Bio je sin nekog Rimljanina imenom Pastor, iz područja Via Lata. Ime Sikst (lat. Xystus) vjerojatno je grčkog podrijetla. Prema Liberijevu katalogu papa, bio je rimski biskup u doba cara Hadrijana, to jest od oko 117. do 126.
Povjesničar Euzebije Cezarejski, međutim, u dva svoja spisa donosi i dvije kronologije. U Chroniconu kaže da je ovaj bio papa od 114. do 124., a u djelu Historia ecclesiastica kaže da mu je pontifikat trajao od 114. do 128. U svakom slučaju, stručnjaci se slažu da je bio papa oko deset godina. Prema zbirci Liber pontificalis, za svoga je pontifikata donio tri važne odluke:
- nitko, osim onoga koji predvodi liturgiju, ne smije za vrijeme posvete dodirivati kalež i patenu;
- biskupi koji su pohodili Svetu stolicu, po povratku u svoju dijecezu moraju pokazati apostolsko pismo kojim se potvrđuje njihovo puno zajedništvo s Petrovim nasljednikom;
- nakon predslovlja u misi, svećenik mora zajedno s narodom recitirati Sanctus.
U doba njegova papinstva pojavljuju se vjerojatno prve razlike u odnosu na istočne Crkve. Naime, zapadna je Crkva tada već slavila Uskrs, a na istoku taj običaj još nije bio poznat. Pripisane su mu dvije poslanice o nauku o Presveto Trojstvo (nauk) i o primatu biskupa Rima, koje su se međutim pokazale apokrifnima. Prema jednoj legendi Siksto I. poslao je prvoga misionara, biskupa Pelegrina, u Galiju.
Po smrti pokopan je u bazilici sv. Petra u Rimu. Prema drugim izvorima pokopan je u mjestu Alatra pokraj Rima.[1] Različiti katalozi papa i martirologiji navode ga kao mučenika, no kako nema o tome ni dokaza ni dodatnih pojedinosti, i sama ga je Katolička Crkva isključila iz popisa obaveznih spomendana.
Rimski martirologij donosi o ovom papi sljedeće:
Izvori
- ↑ Tomašević, Silvije: Pape kroz povijest, Adamić, Rijeka, 2003., ISBN 953-219-111-9, str. 70