Porto (zaljev)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 287058 od 3. studeni 2021. u 03:06 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Zaljev Porto nalazi se u sklopu Regionalnog parka Korzika (francuski: Parc Naturel Régional de Corse, korzikanski: Parcu di Corsica) na francuskom otoku Korzici, čine ga uvale Piana, Zaljev Girolata i Nacionalni rezervat Scandola.

Prostire se na oko 11.800 hektara i štiti mnoge endemske i ugrožene vrste biljaka i životinja. Dvije ugrožene vrste rogatih sisara obitavaju tu, muflon (Ovis aries musimon) i endemski korzikanski crveni jelen (Cervus elaphus corsicanus). Ukupno se tu nalaze 33 endemske vrste biljaka, a litice su dom mnogim morskim pticama, kao što je Bukoč, Veliki zovoj, Sivi sokol i Srebrnasti galeb. Gotovo je nepristupačan za posjetitelje, te se može obići samo brodom iz sela Galéria.

God. 1983., zaljev Porto upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao prirodni fenomen izvanredne ljepote, posebice porfiritskih stijena poluotoka Scandola s kršovitim raslinjem, bistrih voda s mnogo manjih uvala i nepristupačnih špilja u kojima obitava veliki broj raznolikih morskih živih vrsta.

42°19′30″N 8°37′43″E / 42.325°N 8.62861°E / 42.325; 8.62861

Nacionalni rezervat Scandola[uredi]

Nacionalni rezervat Scandola (Réserve naturelle de Scandola) ima površinu od 19.19 km² (9.19 km² kopna i 10 km² obale), a nalazi se na zapadnoj obali Korzike između Rta Muchillina i rta Nera, uključujući zaljev Girolata. Rezervat ima dva dijela, uvalu Elpa Nera i poluotok Scandola, koji se odlikuju oštrim liticama s mnogim nepristupačnim uvalama, usjecima i jamama, kao što je Tuara. Osnovan je 1975. godine, a cijela njegova obala ima visoke crvene litice visine oko 900 metara, ali i pješćane plaže.

Uvale Piana[uredi]

Uvale Piana (E Calanche di Piana, Calanques de Piana) su mnogi morski usjeci (calanca) općine Piana, između Ajaccioa i Calvija, u korzikanskom zaljevu Porto.


  • Otok Gargalo i Palazzu ploča
    Otok Gargalo i Palazzu ploča
  • Ploča nacionalnog rezervata Scandola
    Ploča nacionalnog rezervata Scandola
  • Organizirani obilazak parka
    Organizirani obilazak parka
  • Riolitne stijene rta Osani
    Riolitne stijene rta Osani
  • Usjeci Piana
    Usjeci Piana

Vanjske poveznice[uredi]

v • r • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (39)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (5)
Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Porto_(zaljev)&oldid=287058"