Istočnorusinski jezik
- PREUSMJERI Rusinski jezikIstočnorusinski jezik je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske. Ovim jezikom govore etnički Rusini, koji naseljavaju navedeno područje. Istočnorusinski jezik spada u grupu istočnoslavenskih jezika i razlikuje se od zapadnorusinskog jezika, koji spada u grupu zapadnoslavenskih jezika[nedostaje izvor].
Povijest
Pisane tragove rusinske/slavenske kulture moguće je naći i u runskim zapisima u srednjoj Europi, jer je prije pojave ćirilice i glagoljice vjerojatno korišteno runsko pismo kao opće rašireno u Europi od 1. do 12. stoljeća kada je potpuno zamjenjeno ćirilicom i latinicom.
Jezik koji se naziva crkvenoslavenski, staroruski, crkvenosrpski, staroukrajinski, starobjeloruski itd. može se jednakim ako ne i većim pravom nazvati starorusinskim, jer su u vrijeme prijevođenja Biblije sa grčkog, Rusini naseljavali područja od Balkanskog poluotoka do Skandinavije i od Crnogdo Baltičkog mora i to je bio jezik na koji je prvo prevedena Biblija.
Bugari su se pri svom doseljavanju na Balkan sretali i ratovali sa Rusinima i još i danas u njihovom jeziku možete naći naziv „Rusnacite" pod kojim podrazumijevaju Ruse. Starobugarski jezik je jezik Rusina, odnosno dijalekt slavenskog jezika koji je bio najrašireniji i koji su Bugari naučili.
Rusini u Srednjoj Europi tj. u Moravskoj, primili su kršćanstvo od Ćirila i Metoda oko 866. godine, znači 122-125 godina prije Rusina u podkarpatskoj Rusiji u kojoj su bili pokršteni oko 988. godine.
Ćiril i Metod prevodili su crkvene knjige na svoj maternji jezik koji su najbolje znali a kojim se govorilo i u Moravskoj. Prevođenje knjiga na jezik koji Moravci ne bi razumijeli, ne bi imalo smisla jer su već propali takvi pokušaji na njemačkom i latinskom jeziku.
Rusinski je bio službeni jezik u poljsko-litvanskoj kneževini i na njemu je vođena državna korespondencija i službena bogosluženja još od vremena Ćirila i Metoda, pa do raspada Kneževine.