Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Praslavenski jezik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.

Praslavenskim jezikom se vjerojatno govorilo prije sedmog stoljeća. Pisanih tragova nema, i sve što danas znamo o tom jeziku rezultat je poredbene analize slavenskih i indoeuropskih jezika.

Razvoj

Od indoeuropskih jezika najsrodniji su mu baltički jezici s kojima je moguće rekonstruirati raniji zajednički prajezik kojeg nazivamo baltoslavenskim jezikom[1]. Govornici praslavenskoga jezika (Veneti, Slaveni i Anti – kako ih naziva Jordanes), potekli su iz različitih dijelova Istočne Europe sjeverno od Karpata i Dunava i područja rijeke Visle, a među njima je bilo i onih sa germanskim, iranskim, skitskim ili sarmatskim porijeklom.[2]

Na prijelazu iz VI u VII stoljeće dolazi do pokretanja i ekspanzije Slavena, a samim tim i praslavenskoga jezika. U pokretanju slavenskih plemena i njihova jezika najvažniju ulogu imali su Avari, turkijski narod koji je u to doba uspostavio svoju državu u Panoniji.[3] Vjerojatno je da su dijalektalne razlike unutar praslavenskoga u doba ekspanzije bile još razmjerno malene, no već u VII. i VIII. st. iz praslavenskoga su se počeli razvijati posebni slavenski jezici. U IX. st. zapisan je prvi književni oblik slavenskog jezika: starocrkvenoslavenski (ili staroslavenski), južnoslavenski književni jezik na koji su sv. Ćiril i Metod preveli dijelove Biblije. Starocrkvenoslavenski, odnosno staroslavenski bitno je razlikovati od praslavenskoga, koji nema vlastitih sačuvanih tekstova.[4]

Vidi

Izvori


Nedovršeni članak Praslavenski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.