Svjetska baština u Turskoj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 249218 od 23. listopada 2021. u 22:21 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Lokacije svjetske baštine u Turskoj;
Black pog.svg svjetska kulturna baština; Yellow pog.svg svjetska kulturna i prirodna baština (mješovita baština)

Kronološki popis svjetske baštine u Turskoj po godini upisa na UNESCO-v popis:

1. Aja Sofija u Istanbulu
2. Nacionalni park Göreme
  1. 1985. – Povijesni dijelovi Istanbula (z. B. Crkva Chora, Hagia Sophia, Süleymaniye džamija, Džamija Sultana Ahmeta, Teodozijeve zidine, Topkapı Sarayı)
  2. 1985. - Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije
  3. 1985. - Velika džamija i bolnica u Divriğiju
  4. 1986. - Ruševine u Hattuši
  5. 1987. - Monumentalne grobnice na brdu Nemrut
  6. 1988. - Ruševine Ksantosa sa svetištem Letoon
  7. 1988. - Antički grad Hierapolis na terasama Pamukkale
  8. 1994. - Stari dio grada Safranbolua
  9. 1998. - Arheološke iskopine Troje
  10. 2011. - Džamija Selimija i njezin društveni kompleks
  11. 2012. - Neolitički lokalitet Çatal Höyük
  12. 2014. - Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva
  13. 2014. - Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik
  14. 2015. - Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova
  15. 2015. - Efez
  16. 2016. - Arheološki lokalitet Ani
  17. 2017. - Afrodizija
  18. 2018. - Göbekli Tepe
5. Nemrut
6. Hierapolis i Pamukkale

Predložena svjeska baština Turske

Poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Turskoj
Flag of UNESCO.svgEuropa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Svjetska_baština_u_Turskoj&oldid=249218"