Gospodarstvo Trinidada i Tobaga
| Gospodarstvo Trinidada i Tobaga | ||
|---|---|---|
| Valuta | trinidadtobaški dolar (TTD) | |
| Fiskalna godina | 1. listopada - 30. rujna | |
| Gospodarske organizacije | WTO, CARICOM | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 27,12 milijardi $ (procjena 2012.) | |
| BDP rast | 0.7% (procjena 2012.) | |
| BDP per capita | 20.400 $ (procjena 2012.) | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda – 0,3%; industrija – 58,8%; usluge - 40,8% (procjena 2012.) | |
| Inflacija (IPC) | 8,7% (procjena 2012.) | |
| Stopa siromaštva | 4% (procjena 2007.) | |
| Radna snaga | 616.500 (procjena 2012.) | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (3,8%); proizvodnja i rudarstvo (12,8%), građevinarstvo (20,4%), usluge (62,9%) (procjena 2007.) | |
| Nezaposlenost | 6.3% (procjena 2012.) | |
| Glavna industrija | nafta i naftni derivati, ukapljeni plin, metanol, amonijak, urea, čelični proizvodi, pića, prehrambeni proizvodi, cement, pamuk | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 12,72 milijarde $ (procjena 2012.) | |
| Izvozna dobra | nafta i naftni derivati, ukapljeni plin, metanol, amonijak, urea, čelični proizvodi, pića, prehrambeni proizvodi, cement, žitarice, šećer, kakao, kava, agrumi, povrće i cvijeće | |
| Glavni izvozni partneri | SAD 40,3%, Argentina 6,9%, Čile 6,8%, Jamajka 4,9%, Španjolska 4,3% (procjena 2012.) | |
| Uvoz | 9,36 milijarde $ (procjena 2012.) | |
| Uvozna dobra | fosilna goriva, maziva, strojevi, vozila, hrana, kemikalije | |
| Glavni uvozni partneri | SAD 30,8%, Kolumbija 13,9%, Brazil 7,6%, Gabon 5,0%, Kanada 4,1% (procjena 2011.) | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 37,7% BDP (procjena 2012.) | |
| Prihodi | 9,5 milijardi $ (procjena 2014.) | |
| Rashodi | 10,18 miljardi $ (procjena 2014.) | |
| Ekonomska pomoć | - | |
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Gospodarstvo Trinidada i Tobaga je jedno od najbogatijih i najrazvijenijih u Karibima, a izgrađeno je na temelju prihoda od nafte i zemnog plina. Ipak, postoji velika ovisnost o kolebanju cijena na svjetskom tržištu. Kao protutežu energijski zahtjevnoj baznoj industriji počeli su razvijati turizam te financijske i poslovne djelatnosti.[1] Najznačajnija je djelatnost dobivanje i prerada nafte i zemnog plina koja zapošljava tek 5% ukupno zaposlenih, ali ostvaruje čak 80% izvoza i 40% BDP-a.[2]
Poljoprivreda nije dostatna niti za vlastite potrebe, a tradicionalno je najvažnija šećerna trska dok se još proizvodi voće (naranče, grejp, banane), kokosovi orasi, riža, kakao i kava. Dobro je razvijeno ribarstvo u obalnim vodama. U nižim dijelovima Trinidada i u plitkom obalnom pojasu južno od otoka nalaze se značajna ležišta nafte i zemnog plina. Jedan je od vodećih izvoznika ukapljenog plina na svijetu, te zadovoljava većinu potreba SAD-a.[2] Najveće nalazište prirodnog asfalta nalazi se u jugozapadnom dijelu Trinidada (Pitch Lake). Od industrijskih grana najrazvijenija je petrokemijska i bazična kemijska industrija. Osim domaće, u dvije rafinerije, prerađuje se i venecuelanska nafta. Trinidad i Tobago je s 11 postrojenja za proizvodnju amonijaka[3] i sedam postrojenja za proizvodnju metanola[4] najveći svjetski izvozni amonijaka i drugi najveći izvoznik metanola. Dobro su razvijene i metalna industrija, strojogradnja, prehrambena i tekstilna industrija te industrija građevinskog materijala (cement). Turizam je razvijen u glavnom gradu Port of Spainu, na Tobagu i na sjevernim obalama Trinidada.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Karel Natek i Marjeta Natek: Države svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb; 2003. ISBN 953-196-540-4
- ↑ 2,0 2,1 Trinidad i Tobago, enciklopedija.hr, preuzeto 19. srpnja 2015.
- ↑ Trinidad’s Ammonia Industry, energy.gov.tt, preuzeto 19. srpnja 2015.
- ↑ Trinidad’s Methanol Industry, energy.gov.tt, preuzeto 19. srpnja 2015.
