Gospodarstvo Moldavije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 215873 od 12. listopada 2021. u 05:49 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Gospodarstvo Moldavije
MD 100 lei av.jpg
100 moldavskih leja
Valuta lej
Fiskalna godina kalendarska godina
Gospodarske organizacije WTO, GUUAM, CEFTA
Statistika
BDP (PPP) 8.491 milijardi $ (2014. proc.) [1] (140.)
BDP rast 8.9% (2013. proc.)[2]
BDP per capita 2.390 $ (2014. proc.)[1]
BDP po sektoru usluge: 63,9%; industrija: 20,0%; poljoprivreda: 16,2% (2012. proc.)
Inflacija (IPC) 4,6% (CPI, 2012 est.)[3]
Stopa siromaštva 16,5% (2012.)[4]
Radna snaga 1.28 milijuna (2012. proc.)[5]
Radna snaga prem zanimanju usluge: 59,4%; poljoprivreda: 27,5%; industrija: 13,1%; (2011. proc)
Nezaposlenost 5,8% (2012.)
Glavna industrija šećer, biljno ulje, prerada hrane, poljoprivredni strojevi; ljevaonica, oprema, hladnjaci i zamrzivači, perilice rublja, čarape, cipele, tekstil
Trgovina
Izvoz 2.400 milijardi $ (2013.)[6]
Izvozna dobrastrojevi, tekstil, hrana,
Glavni izvozni partneriFlag of Russia.svg Ruska Federacija 26.3%
Flag of Romania.svg Rumunjska 17.2%
Flag of Italy.svg Italija7.7%
Flag of Ukraine.svg Ukrajina 5.9%
Flag of Turkey.svg Turska 5.3%
Flag of Germany.svg Njemačka 4.7% (2013)
Uvoz 5.493 milijardi $ (2013.)[6]
Uvozna dobramineralni proizvodi i goriva, strojevi i oprema, kemikalije, tekstil
Glavni uvozni partneriFlag of Russia.svg Ruska Federacija 14.3%
Flag of Romania.svg Rumunjska 13.1%
Flag of Ukraine.svg Ukrajina 12.0%
Flag of the People's Republic of China.svg NR Kina 8.7%
Flag of Germany.svg Njemačka 7.2%
Flag of Turkey.svg Turska 6.9%
Javne financije
Javni dug 56.5% BDP-a (2013. proc.)
Prihodi 2.83 milijarde $ (2012.)
Rashodi 2.93 milijarde $ (2014.)
Ekonomska pomoć -
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Moldavija je zemlja u istočnoj Europi. Omeđena Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu, bez izlaska na more. Unatoč poboljšanjima u gospodarstvu, Moldavija i dalje najsiromašnija europska zemlja.

Moldaviji blizini Crnog mora daje blagu klimu i sunčano vrijeme. Plodno tlo pogodno je za uzgoj pšenice, kukuruza, ječma, duhana, šećerne repe i soje. Široko je rasprostranjeno govedarstvo i pčelarstvo. Najpoznatiji moldavski proizvod je vino, osim vina Moldavija proizvodi liker i pjenušac. Također je poznata po proizvodnji sjemenki suncokreta, orasima, jabukama i ostalim voćem. To sve čini ovo područje idealno za poljoprivredu i prehrambenu industriju koja čini oko 40% BDP-a zemlje.

Moldavija je doživjela gospodarske teškoće, kao i mnoge druge bivše sovjetske republike, ali nakon 2000. godine ima stabilan gospodarski rast. Od osamostaljenja do 2000. godine Moldavija je zabilježila samo jednu godinu pozitivan rast BDP. Inflacija je bila preko 105% u 1994. da bi 2002. godine bila samo 4,4%. Zbog devalvacije ruske rublje 1998. i suše 2003. inflacija je bila povećana. Privatizacijski rezultati 2004. godine nisu bili značajni. Privatizirano je nekoliko manjih tvrtki i jedna vinarija, ali vlada je odgodila na neodređeno vrijeme privatizaciju nekoliko većih državnih poduzeća, uključujući i dvije koje distribuiraju električnu energiju. Sporadična i neučinkovita provedba zakona, ekonomska i politička neizvjesnosti obeshrabrili su priljev izravnih stranih ulaganja. 70% od ukupne električne energije koja se potroši u Moldaviji je uvezen iz Ukrajine, a samo 30% se proizvodi u Moldaviji.

Izvor