Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gospodarstvo Tanzanije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 188345 od 4. listopad 2021. u 05:23 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Gospodarstvo Tanzanije
Tanzanijska središnja banka.
Valuta Tanzanijski šiling
Fiskalna godina Od 1. srpnja do 30. lipnja [1]
Gospodarske organizacije WTO, Afrička unija
Statistika
BDP (PPP) 73,5 milijardi USD (2012.) [1] (85.[1])
BDP rast 6,5 % (2012. proc.) [1]
BDP per capita 1.700 USD (2012. proc.) [1]
BDP po sektoru poljoprivreda (27,1 %), industrija (24,1 %), usluge (48,7 %) (2011. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 15,3 % (2012. proc.) [1]
Stopa siromaštva 36 % (2002. proc.) [1]
Radna snaga 24,77 milijuna (2012. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (80%), industrija i usluge (20%) (2010. proc.)[1]
Nezaposlenost podaci nepoznati
Glavna industrija poljoprivredna proizvodnja (šećer, hmelj i duhan), rudarstvo (dijamanti, zlato i željezo), rafiniranje nafte, sol, obuća, odjeća, drvni proizvodi, gnojivo [1]
Trgovina
Izvoz 5,031 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Izvozna dobrazlato, kava, indijski oraščić, pamuk [1]
Glavni izvozni partneriKina (14,3%), Japan (7,8%), Indija (7,8%), Njemačka (6,7%), UAE (4,5%) (2011. proc.) [1]
Uvoz 9,724 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Uvozna dobrapotrošačka dobra, strojevi i transportna oprema, sirova nafta, industrijske sirovine [1]
Glavni uvozni partneriIndija (18,8%), Kina (17,4%), JAR (6%), Kenija (5,9%), UAE (4,7%) (2011. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 11,18 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Prihodi 6,075 milijardi USD
Rashodi 7,67 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Tanzanije uglavnom je tipično za zemlje u razvoju: uglavnom se temelji na poljoprivredi (šećer, kava, cigarete, pivovare, sisal) i rudarstvu (dijamanti, zlato, željezo). Industrijska baza slabašna je i nekonkurentna. Turizam je značajan i rastući izvor prihoda.

Tanzanijski šiling je službena valuta u Tanzaniji. Uveden je 1966. godine.

Najviše se izvozi u Kinu, Indiju i Europsku Uniju. Tanzanija je pri stjecanju neovisnosti imala 40 000 km cesta i 2 340 km željeznica. Potkraj kolonijalnoga doba u Tanganjiki se proizvodilo 80% cjelokupne istočnoafričke produkcije sisala, a Britanska Istočna Afrika je s 250 000 t godišnje bila najveći proizvođač ove sirovine, čineći oko 50 % ukupne svjetske proizvodnje.[2]

Na obalama Tanzanije bila je razvijena gospodarska aktivnost kroz stoljeća. U prošlosti je postojala trgovina zlatom, bjelokošću i robovima te se preklapala afrička, arapska i indijska kultura. Dolaskom Europljana, nakon otkrića Vasca de Game u 15. stoljeću, došlo je do izvoza klinčića. On je i danas vrlo bitan za gospodarstvo na Zanzibaru. Pripadnost njemačkom i britanskom kolonijalnom carstvu, nije puno utjecalo na gospodarski razvoj. Nakon stjecanja neovisnosti 1964., Tanzanija se okrenula "afričkom socijalizmu", maoizmu i planskoj ekonomiji, što se pokazalo lošim. Od sredine 1980.-ih, Tanzanija se postupno vraća na regionalnu ekonomsku scenu. Liberalizacija tržišta krajem 20. i početkom 21. stoljeća, omogućila je priljev stranih investicija u svim sektorima gospodarstva i gospodarski rast.

Izvori

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 CIA.gov - World Factbook - Tanzania
  2. Zdravko Pečar-Afrika, Naprijed, Zagreb 1964., str. 155.-188.
Sadržaj