- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Plan rimske vile u Casaleu (4. st.) Kasnoantička vila u Casaleu (Villa Romana del Casale ili Villa Rumana dû Casali) koja se nalazi oko 3 km jugozapadno od središta grada Piazza Armerina. Na tom lokalitetu se nalaze slojevi povijesnih građevina od 1. do 18. stoljeća. Rimska vila sadrži najbogatije i najkompleksnije rimske mozaike[1]. Ogromna vila je izgrađena u prvoj polovici 4. stoljeća kao središte velikog latifundija (poljoprivredni posjed) oko kojega je niknulo selo Platia (izvedenica od palatium, "palača"). Vjerojatno je pripadala bogatom rimskom senatoru, a možda i članu carske obitelji (danas se smatra manje vjerojatnim). Imala je stambene, službene i tajanstvene sobe organizirane oko velikog atrija s peristilom i vjerojatno je bila povremenom rezidencijom vlasnika. Terme su otkrivene na sjeverozapadnom rubu kompleksa, gostinjske sobe na sjeveru, te privatne sobe i velika bazilika na istoku, istočno od kojih, pomalo odvojen, je eliptični peristil, sobe za sluge i veliki triclinium (trpezarija).
Vilu su vjerojatno oštetili Vandali i Vizigoti, te se tijekom bizantske i arapske vlasti postupno napuštala sve do 12. stoljeća kada je klizište skoro potpuno prekrilo. Otkrivena je slučajno u 19. stoljeću prilikom obrađivanja polja, a prva službena arheološka iskapanja su izvedena od 1929.-39. godine.
Gino Vinicio Gentili je 1959.-60. otkrio mozaik "Djevojke u bikinijima" u "Sobi deset dama" (Sala delle Dieci Ragazze) koji prikazuje djevojke koje se bave sportom (dizanje utega, bacanje diska, trčanje, loptanje) u rimskom ritualu "Krunidbe zime".
"Utrka kočija" iz frigidariuma termi
Mozaik "Veliki lov" u velikom peristilu
Izvori
- ↑ R. J. A. Wilson: Piazza Armerina, Terakazu Akiyama (urednik): The dictionary of Art. Vol. 24: Pandolfini to Pitti, Oxford 1998., ISBN 0195170687
Vanjske poveznice
- PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka
| Svjetska baština u Italiji |
|---|
|  | Kulturna dobra (49) | Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta ( Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano ( Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci ( Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis ( Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) |  | | | Prirodna dobra (5) | | | Nematerijalna
svjetska baština (7) | | | |
1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana
2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]
3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala
|
|
