Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kolan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 12744 od 24. srpanj 2021. u 02:28 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Kolan je općina i naselje na otoku Pagu u Hrvatskoj. Nalazi se u Zadarskoj županiji.

Zemljopis

Kolan je smješten u unutrašnjosti otoka Paga' u udolini podno vrhova Gradac (206 m) i Nebeska (256 m) s istočne te vrha Brizi (134 m) sa zapadne strane. Spomenuta dva brda s istočne strane štite Kolan od snažne bure koja često puše s Velebita i stvara veliku posolicu.

Nalazi se između dvaju najvećih naselja na otoku Paga i Novalje, bliže Novalji.

Kraj u kojem se nalazi Kolan, izrazito je krševit. Na vapnenačkoj podlozi prevladava krški reljef bez ili s vrlo malo plodne zemlje. Zbog toga je vegetacija vrlo oskudna ili tek vrlo niska. Ponegdje osim goleti i kolonija raznih vrsta niskog raslinja, među kojima prevladava ljekovita kadulja, ima i makije. Zbog porozne vapnenačka podloge nema niti površinskih vodenih tokova. Iznimka je kolansko polje u kojemu se nataložio vodonepropusni sloj pa se povremeno javlja manji potok, a na sjevernom dijelu i polumočvarno stanište Kolansko blato koje je zaštićeni ornitološki rezervat.

Prometna povezanost

Neposredno uz Kolan prolazi glavna magistralna cesta na otoku, državna cesta D106. Na sjevernom kraju ta cesta završava u uvali Žigljen gdje je trajektom povezana s kopnom u uvali Prizna. Na južnom dijelu otočna je magistrala preko Paškog mosta povezana s Dalmacijom i županijskim središtem Zadrom.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine u općini Kolan živi 791 stanovnik u tri naselja.[1] Pregled broja stanovnika u općini Kolan:

Uprava

Povijest

Kolan se spominje prvi put 903. godine[nedostaje izvor].

U Kolanu su se tijekom 20. stoljeća triput otvorile pučke knjižnice koje se nisu uspjele održati. Prva, „Garda“, bila je pučka čitaonica koja je nastala kao reakcija hrvatskih domoljuba na talijansku okupaciju otoka Paga. Djelovala je od 1919. do 1923. godine. U drugom svjetskom ratu je u NDH djelovala Narodna knjižnica od 1942. do 1945. godine. Od 1980. u sklopu KUD-a „Bartul Kašić“ djelovala je pučka knjižnica. Naposljetku je Općinsko vijeće Općine Kolan pokrenulo je postupak osnivanja Općinske knjižnice 2004. godine. Zgrada u kojoj je knjižnica je obnovljena, knjižna i neknjižna građa te oprema je nabavljena i općinksa knjižnica otvorena je 2007. godine. [2]

Općina Kolan ustrojena je 2003. izdvajanjem iz područja Grada Paga.

Gospodarstvo

Mještani Kolana bave se pretežno poljoprivredom, prvenstveno ovčarstvom i vinogradarstvom, i turizmom. Turizam je naročito prisutan u priobalnom selu Mandre. U susjednom selu Šimuni koji pripada Gradu Pagu, je marina. Obližnja Novalja je najpoznatije turističko odredište na otoku. U Kolanu su smještene dvije poznate otočke sirane (Sirana Gligora, najnagrađivanija sirana u Hrvatskoj, ali i jedna od najnagrađivanijih sirana na svijetu[3], te također međunarodno nagrađivana MIH Sirana Kolan[4]) koje značajno pridonose gospodarstvu općine. Sirana “Gligora“ uvela je Hrvatsku u elitno društvo svjetske sirarske kreme. Njezin sir žigljen je 2011. na najprestižnijem svjetskom natjecanju World Cheese Awards u engleskom gradu Birminghamu osvojio medalju Supergold te ušao u odabir 50 najboljih sireva svijeta, a u konkurenciji više od 2600 sireva iz cijeloga svijeta. Godinu prije na istom svjetskom prvenstvu osvojili su četiri medalje Supergold za ovčji paški sir.[5][6][7]

Podrobniji članak o temi: Kolanjski rudnici

U prošlosti je Kolan živio i od rudarstva, od ugljena. Ugljen nije vađen u malim kopovima, nego u pravim ugljenokopima, rudnicima ugljena.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

  • Područna osnovna škola "OŠ Antun Gustav Matoš" iz Novalje.

Kultura

  • KUD Bartol Kašić
  • Klapa Kolan
  • Općinska knjižnica Općine Kolan "Šime Šugar Ivanov“

Šport

  • Športska udruga Kolan [9]

Natjecateljska i športska događanja na prostoru današnje kolanske općine odvijala su se od davnina. Nekad su se ljudi natjecali u raznim vještinama pučkih športova. Športska natjecanja u današnjem smislu u Kolanu se odvijaju poslije Drugog svjetskog rata i to uglavnom na nogometnom terenu.[9]

Izvori

  1. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  2. Portal narodnih knjižnica Općinska knjižnica Općine Kolan "Šime Šugar Ivanov“ (pristupljeno 15. ožujka 2017.)
  3. Sirana Gligora Nagrade i priznanja (pristupljeno 15. ožujka 2017.)
  4. MIH Sirana Kolan Nagrade (pristupljeno 15. ožujka 2017.)
  5. Agroklub Meri Šilović: Paški žigljen među 50 najboljih sireva na svijetu, 4. prosinca 2011. (pristupljeno 7. rujna 2018.)
  6. eZadar Paški Žigljen pohvalio magazin "Holiday Villas and Cottages" 14. ožujka 2012. (pristupljeno 7. rujna 2018.)
  7. Slobodna Dalmacija Meri Šilović: Paški žigljen među 50 najboljih sireva na svijetu, 3. prosinca 2011. (pristupljeno 7. rujna 2018.)
  8. I.K.: Blagoslovljen zvonik u Kolanu na otoku Pagu Dalmatinski portal. 10. listopada 2020.. Pristupljeno 11. listopada 2020.
  9. 9,0 9,1 Općina Kolan Športska udruga Kolan (pristupljeno 15. ožujka 2017.)

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Kolan koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.